Bolesti štitnjače u cijelom su svijetu nedovoljno poznate i nedovoljno prepoznate. Utječu na svakodnevni život i aktivnosti pojedinca, pogađaju milijune ljudi širom svijeta, uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života. Često su udružene s drugim bolestima žlijezda s unutarnjim lučenjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom, anksioznošću.

Štitna žlijezda (štitnjača, tiroidna žlijezda) jedna je od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu. Smještena je u obliku leptira, u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica). Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman pa sve do po život opasnih tumora.

Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Dva osnovna hormona štitnjače su: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ukoliko se smanji produkcija T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH-a nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste, što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače). Starenje utječe i na proizvodnju hormona u tijelu tako što utječe na način na koji pojedini organi reagiraju na hormone. Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma mogu se smanjiti s godinama, uz gubitak mišićnog tkiva te dolazi do usporavanja metabolizma. Ukoliko starije osobe vježbanjem ne povećavaju ili održavaju mišićnu masu, mogu postati podložne rastu masti u tijelu.