Kod većine pacijenata se nakon dijagnoze napravi tiroidektomija, a zatim se primjenjuje radiojodna terapija. Takav inicijalni tretman smanjuje rizik povratka karcinoma, povećava osjetljivost testiranja na serumski tireoglobulin i osjetljivost daljnjeg snimanja tijela (I-131) zbog uklanjanja ostatnog funkcionalnog dijela štitnjače. Supresija TSH provodi se davanjem levotiroksina.

150 pacijenta činilo je ispitanike u studiji. Odgovarali su na upitnik o kvaliteti života u kojem su izrazili svoje fizičko, psihološko, socijalno i duševno stanje. Odgovori su ocijenjivani na skali od 0 do 10. Svi pacijenti su bili podloženi četverotjednom izostavljanju levotiroksina iz terapije u pripremi za I-131 procedure i testiranje na tireoglobulin.

Individualni iskazi na psihičkoj podskali pokazali su da su pacijenti imali najviše poteškoća vezanih uz umor, netoleranciju na hladnoću i toplinu, spavanje i povećanje tjelesne težine, no s većim prosječnim vrijednostima od očekivanih. Umor je bio jedna od najčešćih fizičkih smetnji. Žene su imale značajno više poteškoća nego muški ispitanici. Pet najčešćih psiholoških problema bili su stres izazvan početnom dijagnozom, a zatim i stres uzrokovan kirurškim zahvatom, strah od metastaza, stres uzrokovan početkom radiojodne terapije i strah od povratka karcinoma. Općenito su rezultati pokazali probleme uglavnom vezane uz fiziološke simptome koji su posljedica nedostatka tiroidnih hormona, kao i uz stres zbog same dijagnoze karcinoma. Ispitanici s višom razinom obrazovanja pokazali su značajno  više mjerene vrijednosti nego oni s nižim stupnjem obrazovanja (p=0.026, Mann-Whitney U Test). Bolest je bila vrlo potresna i za njihove obitelji (medijan 1, raspon: 0-10) i pokazalo se da im je potpora drugih bila nedovoljna (medijan 1, raspon: 0-10), no nisu se osjećali izolirano. Posljedice na obitelj i posao bile su manje očite.

Rezultati upitnika o kvaliteti života pomogli su u prepoznavanju visokorizičnih područja u životima pacijenata koja su pod negativnim utjecajem nedostatka hormona nastalog zbog liječenja karcinoma štitne žlijezde. Pozitivan utjecaj na ozdravljenje pacijenata mogao bi se postići usmjeravanjem pažnje na najučestalije poteškoće primijećene pomoću ovog upitnika.

Mateja Rubic, Sanja Kusačić Kuna, Vanja Tesić, Tatjana Samardžić, Marija Despot, Dražen Huić