Američko udruženje kliničkih endokrinologa (AACE) obilježava "Mjesec svjesnosti o štitnjači" svake godine u siječnju s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije.

Često su udružene s drugim bolestima žlijezda sa unutarnjim lučenjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom, anksioznošću. Bolesti štitnjače zauzimaju drugo mjesto u skupini endokrinoloških bolesti (odmah iza šećerne bolesti). Američko udruženje kliničkih endokrinologa (AACE) obilježava "Mjesec svjesnosti o štitnjači" svake godine u siječnju s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije.

Štitna žlijezda (štitnjača, tiroidna žlijezda) je jedna od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu. Smještena je u obliku leptira, u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica). Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, pa sve do po život opasnih tumora. Broj oboljelih od bolesti štitne žlijezde godinama kontinuirano raste. Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Dva osnovna hormona štitnjače su: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ukoliko se smanji produkcija T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH-a nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače). Čimbenici koji dovode do bolesti štitnjače su loša prehrana, stres, genetika, trudnoća i menopauza. Od svih bolesti štitnjače češće obolijevaju žene pa se tako hipertireoza javlja u gotovo 2% žena, češće u dobi od 20-40 godina. Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma se mogu smanjiti i sa godinama, te uz gubitak mišićnog tkiva, dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma. Ukoliko starije osobe vježbanjem ne povećavaju ili održavaju mišićnu masu, mogu postati podložni rastu masti u tijelu.

Najučestalije bolesti štitnjače

Guša (struma) je najčešća bolest štitnjače. Označava povećanu štitnjaču koja luči normalne količinu hormona i zbog toga je bez simptoma. Poteškoće zbog pritiska na okolne strukture nastaju kada je štitnjača jako povećana ili kad je uz umjereno povećanje najvećim dijelom smještena iza prsne kosti. Bolest gušavosti uzrokuje nedostatak joda.

Tireoiditisi

Upalne bolesti štitnjače (tireoiditisi) uzrokovane su poznatim, ili nedovoljno poznatim čimbenicima: nastaju akutne (bakterijske) upale i subakutne upale, nepoznate, ili moguće virusne etiologije.

Graves-Basedowljeva bolest

Graves-Basedowljeva bolest (hipertireoza s difuznom strumom i oftalmopatijom) češće se javlja kod žena nego kod  muškaraca (omjer do 7:1). Nepoznatog je uzroka, pojavljuje se u bilo kojoj dobi, najčešće u trećem i četvrtom desetljeću života,

Hipertireoza i hipotireoza

Najčešći problemi sa štitnjačom uključuju abnormalnu proizvodnju hormona. Previše hormona štitnjače dovodi do stanja koje se naziva hipertireozas posljedičnim hipermetabolizmom, a nedovoljno lučenje hormona do hipotireozes posljedičnim hipometabolizmom. 

Preventiva i rana dijagnostika - najvažnije

Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se:

• ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata,
• laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače,
• ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači, 
• scintigrafija štitnjače.
• CT i MR štitnjače su dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače.

Edukacija

Naučite kako sami možete pregledati štitnjaču, saznajte kako su stres i prehrana povezani s ovom žlijezdom, koju nazivaju energetskom centralom organizma, potražite savjet liječnika ili pođite na pregled. Jer ako vaša štitnjača ne funkcionira pravilno - ne funkcionirate ni vi!

Upute za samopregled - pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače:

1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice. Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.

2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu. Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.

3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom. 

Promijenite stil života!

Stres je glavni faktor koji pridonosi razvoju bolesti štitnjače. Dugotrajna izloženost ubrzanom tempu života i negativnim stresnim situacijama može dovesti do sindroma sagorjevanja. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita primjena tjelesne aktivnosti i adekvatnih vježbi opuštanja.

Prehrana

Uravnotežena prehrana treba biti bogata voćem, povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama, peradi, mahunarkama i grahoricama. Prilagodite se potrebama svoga organizma, jer se one razlikuju od pojedinca do pojedinca i vremenom s mogu promijeniti.

• Namirnice koje svakako uključite u svoju prehranu, ujedno pogoduju funkciji štitnjače su: mrkva, špinat, marelice, šparoge, maslinovo ulje, avokado, sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, banane i riblje ulje.

• Namirnice čiji bi unos trebalo smanjiti zbog mogućnosti ometanja apsorpcije joda su: kupus, kelj, brokula, gorušica (senf), lima grah, sjemenke lana, slatki krumpir, kikiriki i proizvodi od soje. Nemojte ih u potpunosti izbaciti već ograničite unos na 2-3 puta tjedno.

• Izbjegavajte pića bogata kofeinom (kava, coca-cola, neki čajevi), te stimulanse kao što su pušenje i alkohol.

• Povećajte unos prehrambenih vlakana jer osobe oboljele od hipotireoze sklone su slabijoj probavi i konstipaciji (zatvoru). Prehrana bogata vlaknima (oko 30 grama dnevno) poboljšava probavu i povećava osjećaj sitosti. Namirnice koje obiluju vlaknima su povrće, voće i cjelovite žitarice.

• Ako pušite – pokušajte postupno smanjiti broj cigareta u danu, preporuka je u konačnici prestanak pušenja.

Povećajte unos vode

Slab rad štitnjače direktno utječe na metabolizam, a za povećanje metaboličkih procesa potrebno je dnevno konzumirati najmanje 8-12 čaša vode.

Tjelesna aktivnost

Budite redovito aktivni jer je tjelesna aktivnost posebno važna ako patite od hipotireoze. Vježbanje je neophodno za ubrzavanje metabolizma i pomoć pri mršavljenju. Preporuča se 30-45 minuta dnevno tjelovježbe. Ukoliko se već redovito bavite nekom fizičkom aktivnosti, povećajte aktivnosti za samo 10 minuta dnevno i rezultati neće izostati.

I na kraju - smanjite stres!

Stres je glavni faktor koji pridonosi razvoju bolesti štitnjače. Dugotrajna izloženost ubrzanom tempu života i negativnim stresnim situacijama može dovesti do sindroma sagorjevanja. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita primjena tjelesne aktivnosti i adekvatnih vježbi opuštanja. Odredite vrijeme koje će biti posvećeno samo vama, ispunjeno aktivnostima koje će vas relaksirati te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima. Promijenite perspektivu i biti ćete u mogućnosti drugačije pristupiti rješavanju problema. Dovedite organizam u stanje ravnoteže i vaša će vam štitnjača biti zahvalna!