Umor, porast ili nagli gubitak tjelesne mase, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tekućine, netolerancija prema hladnoći ili vrućini, migrene, afte - neki su od simptoma koji upućuju na poteškoće u radu štitnjače.

Mnogi poremećaji rada štitnjače su česti i lako se mogu liječiti, ali te bolesti često ostanu nedijagnosticirane. Prepoznavanje poremećaja štitnjače kao nezarazne kronične bolesti moglo bi pomoći u osiguravanju bolje dijagnoze i skrbi. Unatoč tome, ne postoji nikakva politika Svjetske zdravstvene organizacije, izuzev one koja se odnosi na nedostatak joda, koja bi se nosila s rastućom prevalencijom bolesti štitnjače.

Glavni čimbenici nastanka poremećaja rada štitnjače su genetika, način života - nepravilna prehrana, pušenje, stres te osobito važna razdoblja za žene - trudnoća i menopauza. Spol je ključni čimbenik rizika za poremećaje štitnjače jer su 10 puta češći kod žena nego kod muškaraca, a jedna od osam žena razvit će poremećaj rada štitnjače tijekom života. Rješavanje problema bolesti štitnjače također je rješavanje neravnopravnosti spolova u zdravstvenoj skrbi. Premda su neki čimbenici rizika uglavnom izvan naše kontrole, postoje drugi čimbenici protiv kojih možemo nešto učiniti, poput pušenja i nezdrave prehrane – dva ključna čimbenika rizika za “velikih pet” nezaraznih kroničnih bolesti.

Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. Žene čine gotovo 80 % svih novih slučajeva i 63 % smrti zbog raka štitnjače.  Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2021. godini od raka štitnjače oboljela je 712 osoba, od čega 531 žena i 181 muškarac. Incidencija je u stalnom porastu, oko 5 % godišnje u posljednjih 20 godina. Uzrok tome su sve češći ultrazvučni pregledi štitnjače, koji u velikom broju slučajeva otkriju lokalizirane karcinome. Povećana je i prevalencija nekih rizičnih čimbenika, kao što je pretilost. Ostali čimbenici rizika uključuju izlaganje ionizirajućem zračenju, obiteljsku anamnezu raka štitnjače, niski sadržaj joda u prehrani, sniženu razinu D vitamina i određene rijetke nasljedne sindrome.

Prosječno godišnje od raka štitnjače umire 35 osoba, od čega oko 60 % žena. U usporedbi s većinom drugih čestih sijela raka, rak štitnjače ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85% kod muškaraca i 90% kod žena. Ova se bolest može pojaviti u bilo kojoj dobi; kod žena se češće javlja u četrdesetim i pedesetim godinama života, dok je u muškaraca češća u pedesetim i šezdesetim.