Novosmišljeni „moždani sat“ može odrediti stari li nečiji mozak brže nego što bi njihova kronološka dob sugerirala. Mozgovi brže stare kod žena, u zemaljama s većom nejednakošću i u zemaljama Latinske Amerike, pokazuje sat.

Istraživači su promatrali starenje mozga procjenjujući složeni oblik funkcionalne povezanosti, mjere u kojoj su regije mozga u interakciji jedna s drugom. Funkcionalna povezanost općenito opada s godinama.

Autori su koristili podatke iz 15 zemalja: 7 (Meksiko, Kuba, Kolumbija, Peru, Brazil, Čile i Argentina) koje su u Latinskoj Americi ili na Karibima i 8 (Kina, Japan, Sjedinjene Američke Države, Italija, Grčka, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska) koje nisu. Od 5306 sudionika neki su bili zdravi, neki su imali Alzheimerovu bolest ili neki drugi oblik demencije, a neki su imali blago kognitivno popuštanje, preteču demencije.

Istraživači su mjerili moždanu aktivnost sudionika u mirovanju - kada nisu radili ništa posebno - koristeći ili funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI) ili elektroencefalografiju (EEG). Prva tehnika mjeri protok krvi u mozgu, a druga aktivnost moždanih valova.

Autori su izračunali funkcionalnu povezanost mozga svake osobe i unijeli te podatke u dva modela dubokog učenja osposobljena za predviđanje starosti mozga, jedan za fMRI podatke i jedan za EEG podatke. Zatim su mogli izračunati 'jaz u dobi mozga' svake osobe - razliku između njihove kronološke dobi i dobi mozga procijenjene na temelju funkcionalne povezanosti. Imati razliku u dobi mozga od deset godina, na primjer, značilo bi da je vaša moždana povezanost otprilike ista kao kod nekoga deset godina starijeg od vas.

Modeli su pokazali da ljudi s Alzheimerovom bolešću ili drugom vrstom demencije imaju veće razlike u dobi mozga od onih s blagim kognitivnim oštećenjem i zdravih kontrolnih skupina.

Sudionici iz Latinske Amerike ili Kariba u prosjeku su imali veće razlike u dobi mozga nego oni iz drugih regija. Latinska Amerika jedna je od najnejednakopravnijih regija na svijetu, navode autori te smatraju da zato mozgovi ljudi iz te regije brže stare. Strukturalna socioekonomska nejednakost, izloženost onečišćenju zraka i zdravstvene razlike bile su povezane s većim razlikama u dobi mozga, posebno kod ljudi iz Latinske Amerike.

Štoviše, žene koje žive u zemljama s visokom rodnom nejednakošću - posebice onima u Latinskoj Americi i na Karibima - obično imaju veće razlike u dobi mozga od muškaraca u tim zemljama.

Jedan od mogućih izvora nedosljednosti u podacima je raspon fMRI strojeva i EEG-a - raširenih u 15 zemalja - koji su dali snimke mozga. Na primjer, zemlje s nižim prihodima mogle su imati stariju opremu koja je generirala podatke niže kvalitete od onih iz zemalja s višim prihodima. Ali autori nisu pronašli povezanost između niže kvalitete podataka i većeg jaza u dobi mozga ili veće strukturalne nejednakosti.

Sada, autori istražuju jesu li razlike u dobi mozga povezane s nacionalnim dohotkom uspoređujući razlike u dobi mozga u skupinama iz azijskih zemalja i Sjedinjenih Država, i dodavanjem podataka iz 'epigenetskih' satova koji mjere biološku dob ispitivanjem kemijskih modifikacija na DNK .