Dok se neki čimbenici koji povećavaju rizik od demencije ne mogu promijeniti, uključujući genetiku, postoji nekoliko čimbenika nad kojima imamo kontrolu, a dokazi pokazuju da mogu ponuditi određenu zaštitu od kognitivnog pada.

Na primjer, vježbanje smanjuje vjerojatnost razvoja kognitivnih poremećaja i demencije. Zdrava prehrana također je povezana s boljom izvedbom kognitivnih zadataka.

Istraživanje provedeno posljednjih godina također sugerira da naše crijevne bakterije mogu imati ulogu u održavanju zdravlja mozga kako starimo. Jedna crijevna stjenica pod nazivom Asaccharobacter celatus (A celatus) mogla bi biti korisna.

Mnogi ljudi prijavljuju sve češće slučajeve zaboravljanja kako stare, kao što je miješanje datuma za sastanke ili nakratko zaboravljanje gdje su parkirali svoj automobil. Ovi rijetki trenuci zaborava normalni su – mali gubitak funkcije mozga tipičan je kako starimo.

Ipak, kako funkcija mozga i dalje opada, ljudi mogu početi češće imati više simptoma. Znanstvenici to nazivaju "blagim kognitivnim oštećenjem". Zabrinjavajuće, to često napreduje do ozbiljnijeg oštećenja funkcije mozga poznatog kao demencija.

Demencija pogađa više od 55 milijuna ljudi diljem svijeta, a projekcije pokazuju da će se taj broj povećati na 82 milijuna do 2030. godine.

Bakterije u našim crijevima obavljaju funkcije koje pogoduju našem cjelokupnom zdravlju. Na primjer, razne bakterije sudjeluju u proizvodnji esencijalnih vitamina.

Celatus, zajedno s nekim drugim bakterijama, sposoban je proizvesti spoj poznat kao equol. Ove bakterije proizvode equol iz spoja koji se zove daidzein, a nalazi se u proizvodima od soje, uključujući sojino mlijeko, tofu i tempeh.

Iako equol nije esencijalni nutrijent, povezan je s poboljšanom funkcijom mozga kod starijih osoba. Ali nemaju svi dovoljno A celatusa u crijevima za proizvodnju equola.

Niz čimbenika utječe na sastav naše crijevne mikrobiote, uključujući okoliš, geografsku regiju i prehranu. Ljudi koji imaju male količine A celatusa ili njemu sličnih bakterija nazivaju se "ne-equol proizvođačima". Čak 70% zapadnog stanovništva ne proizvodi equol, dok samo oko 50% Japanaca ne proizvodi equol.

U mnogim slučajevima možemo utjecati na sastav naših crijevnih bakterija kroz našu prehranu, a čini se da to vrijedi za A celatus. Istraživanja sugeriraju da je moguće prijeći iz ne-equol u equol proizvođača konzumiranjem sojine hrane s visokim udjelom daidzeina, spoja koji A celatus pretvara u equol.

Ovo može djelomično objasniti zašto su ljudi u Japanu vjerojatnije jednaki proizvođači – oni konzumiraju više sojinih proizvoda u usporedbi s ljudima iz zapadnih zemalja.

Međutim, druga su istraživanja pokazala da konzumacija hrane od soje u prehrani nema utjecaja na kognitivnu funkciju. To bi moglo biti zbog niske potrošnje hrane od soje u skupini koja se proučava ili sudionici nemaju dovoljno bakterije A celatus za proizvodnju equola.

Sve ovo sugerira da bi, uz bakterije koje već imamo u crijevnom mikrobiomu, ono što jedemo moglo biti jednako važno. I jedno i drugo može biti potrebno za optimalno zdravlje i za sprječavanje kognitivnog pada.

Istraživanja također pokazuju što je više bakterija A celatus u zdravih starijih osoba u dobi od 50 do 80 godina (mjereno sekvenciranjem uzoraka stolice), to su njihovi rezultati na testu izvršne funkcije bili veći. No treba više dokaza kako bi se potvrdili potencijalne dobrobiti i bakterije A celatus i hrane od soje u pomaganju starijim ljudima da održe zdravlje mozga tijekom starenja.