Istraživači su prije vjerovali da je životni vijek uglavnom određen genetikom - što znači da ako su vaši roditelji, bake i djedovi živjeli dugo, vjerojatnije je da ćete tako i vi i vaša djeca također imati dugi vijek. Međutim, novija istraživanja pokazuju da su genetski čimbenici odgovorni za samo 15% do 25% starenja. Ispostavilo se da "graciozno" starenje ima puno više veze sa životnim stilom nego s pogađanjem na genetskoj lutriji.

Također postoji važna razlika između toga koliko netko ima godina, što se naziva kronološka dob, i ukupnog stanja nečijeg tijela, poznatog kao biološka dob. Ova razlika može pomoći u demistificiranju procesa starenja i omogućiti snažniji, holistički pristup zdravlju.

I kronološka i biološka dob načini su mjerenja starenja i načina na koji protok vremena utječe na tijelo. Kronološka dob mjeri broj godina koliko netko dugo živi. Svi rođeni iste godine imaju istu kronološku dob, bez obzira na to koliko stari ili mladi izgledaju ili se osjećaju.

Biološka dob, s druge strane, nije nužno ista za sve i može bolje odražavati raznolikost procesa starenja među pojedincima. Biološka dob pokazuje kako osoba stari, prema mnogim različitim čimbenicima i biomarkerima. Ne postoji niti jedan biomarker ili test koji može odrediti dob. Obično se uzimaju u obzir brojni laboratorijski temeljeni biomarkeri, kao što je procjena krvi, i klinički temeljeni biomarkeri, poput otkucaja srca i krvnog tlaka. Tehnološki napredak također se ostvaruje svaki dan. EKG s umjetnom inteligencijom uspio je pronaći razliku između kronološke i biološke dobi - a razlike između te dvije dobi povezane su s kardiovaskularnom smrtnošću. Postoje također istraživanja koja sugeriraju da proučavanje određenih oštećenih stanica - koje se nazivaju stare stanice - može pomoći u određivanju biološke starosti.

Čak i pored ovih naprednih mjera, moguće je pogoditi kako netko stari pomoću fizičke procjene i razgovora. Postoje markeri dobi koji se temelje na izgledu, kao što su ćelavost, boja kose i bore, kao i fizički čimbenici poput pokretljivosti, brzine hoda i slabosti.

U svom najosnovnijem smislu, starenje je rezultat promjena u tjelesnim stanicama, obično staničnog kvara ili propadanja što zauzvrat čini stanice manje učinkovitima. Tijekom vremena, ove male promjene na stanicama se spajaju i dovode do fizičkih oznaka starosti, kao što su bore, kao i kroničnih stanja ili bolesti poput bolesti srca ili demencije.

Brojni su čimbenici koji utječu na brzinu propadanja stanica, od kojih se neki mogu  kontrolirati, a neki ne. Iako postoje mnoge teorije o tome zašto točno dolazi do starenja, istraživači vjeruju da genetika, oštećenje DNK, oksidativni stres i erozija telomera na vrhovima kromosoma, stare stanice i kronična upala igraju ulogu u tome kako tijelo stari na staničnoj razini.

Osim toga, postoji niz čimbenika izvan tijela koji također mogu utjecati na starenje. Možda nije iznenađujuće da ljudi koji doživljavaju visoku razinu stresa, puše i piju alkohol, te vode sjedilački način života i nekvalitetno se hrane, imaju veću vjerojatnost da će razviti rane bolesti i preranu smrt. Isto tako, društvena povezanost može igrati veliku ulogu u biološkom starenju. Ljudi koji nemaju jake društvene veze vjerojatnije će biti biološki stariji od svoje kronološke dobi, dok će ljudi s jakim vezama vjerojatnije dobro stariti i ostati bistri.

Stoga se može činiti jednostavnim elegantno stariti ili čak usporiti svoju biološku starost. No važno je upamtiti da nemaju svi pristup istim resursima, kao što su pouzdana medicinska skrb i dobro opskrbljene i pristupačne trgovine namirnicama, pa čak ni svježi zrak i čistu vodu. Zapravo, istraživanje je pokazalo da su siromaštvo, zagađenje i nezdravi životni uvjeti povezani s ubrzanim biološkim starenjem i smanjenom dugovječnošću.

Do sada su istraživanja pokazala da održavanje uravnotežene prehrane, suzdržavanje od pušenja, redovita tjelesna aktivnost, upravljanje stresom i održavanje smislenog, dobro povezanog društvenog života - ili ono što je više -manje zdrav razum za zdrav život - omogućuju većini ljudi za održavanje kvalitete i duljine života.