Provjera faktografskih podataka i provjera konteksta, uz potrebitu razinu skeptičnosti prema primljenim informacijama, imaju za cilj dijeljenje samo provjerenih informacija s drugima. Razotkrivanje dezinformacija zahtijeva vrijeme, istraživanje i kritično razmišljanje te poznavanje softverskih alata koji pri tome mogu pomoći. Važno je biti educirani potrošač informacija i razviti nastavne programe za prepoznavanje lažnih ili obmanjujućih tvrdnji, kako bi se na odgovoran i meritoran način mogli baviti policijskim poslom. Spomenuto je uključeno u istraživanje koje je imalo za cilj ispitati stavove, vjerovanja i navike ponašanja vezane za dezinformacije na internetu kod studenata Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti te ispitati potencijalne prediktore tih ponašanja. U istraživanju u kojem je sudjelovalo 278 sudionika korištena su dva novokreirana upitnika, od kojih svaki sadrži 4 subskale (Upitnik stavova i vjerovanja o dezinformacijama – utjecaj dezinformacija, svrha dezinformacija, raspoznavanje dezinformacija te učestalost dezinformacija; Upitnik ponašanja na internetu – zaštita od dezinformacija, zaštita sigurnosti, negativna iskustva na internetu, korištenje društvenih mreža i internetskih portala). U radu su prezentirani preliminarni deskriptivni podaci prikupljeni istraživanjem, kao i podaci regresijske analize koji su rezultirali dvama značajnim prediktorima – pojedinci koji vjerojatnije koriste metode za zaštitu vlastite privatnosti i sigurnosti na internetu te pojedinci koji smatraju da su bolje informirani o opasnostima i načinima raspoznavanja dezinformacija češće koriste metode za provjeru istinitosti informacija. S obzirom na rezultate istraživanja, u rada su predloženi ishodi učenja za kreiranje kolegija koji bi u fokusu imao razotkrivanje dezinformacija.