Način na koji djeca koriste digitalne tehnologije drastično se promijenio od 2012. Suvremeni uređaji djeci omogućuju interakcije, komunikaciju, igru i dijeljenje sadržaja s drugima, često bez roditeljskog nadzora. Prema rezultatima istraživanja „EU Kids Online” iz 2020., većina djece navodi da se pametnim telefonima koriste „svakodnevno” ili „gotovo cijelo vrijeme”, a u mnogim se zemljama vrijeme provedeno na internetu gotovo udvostručilo u usporedbi s 2010. Dob u kojoj djeca počinju koristiti digitalne uređaje isto je tako sve niža.

Tako često korištenje interneta može dovesti do sjedilačkog načina života koji sa sobom nosi zdravstvene posljedice. Mnogi su psiholozi izrazili zabrinutost zbog toga što se djeca teško odvajaju od svojih uređaja i imaju poremećaje pažnje.

Iako se potiče zdrava ravnoteža između vremena provedenog ispred ekrana i vremena posvećenog drugim aktivnostima, digitalna apstinencija nije opcija za današnju djecu jer se informacije, elementi formalnog obrazovanja, društveni kontakt i zabava sve češće nalaze na internetu.

Tehnologija se i dalje brzo razvija, što stvara i nove mogućnosti i nove rizike. U bliskoj će se budućnosti zbog umjetne inteligencije, virtualne i proširene stvarnosti, interneta stvari, kriptovaluta i drugih tehnoloških promjena koje utječu na djecu pojaviti nova društvena i etička pitanja (npr. pristranost, nedostatak pravednosti, netransparentna upotreba umjetne inteligencije, interakcija s krivotvorenim sadržajima (deep fake), avatarima i robotima).

Djeca i opasnosti na internetu

Djeca se na internetu često susreću sa štetnim i nezakonitim sadržajem, ponašanjem, kontaktima te rizicima za potrošače. Digitalne usluge, od društvenih medija do interaktivnih igara, mogu djecu izložiti rizicima kao što su neprimjeren sadržaj, zlostavljanje, mamljenje, seksualno zlostavljanje ili radikalizacija.

Djeca su u savjetovanju Komisije navela da ih zabrinjavaju izloženost štetnim sadržajima koji mogu veličati i promicati samoozljeđivanje, samoubojstvo, nasilje, govor mržnje, seksualno uznemiravanje, drogiranje, rizične izazove na internetu, poremećaje prehrane i opasne prehrambene režime. Takvi nasilni, zastrašujući ili drukčije dobno neprikladni sadržaji lako su dostupni. Djeca navode da su u ranoj dobi vidjela pornografiju, što utječe na njihovo viđenje zdravog odnosa.

Mreža dežurnih linija EU-a INHOPE navela je da se količina slika na internetu za koje se sumnja da prikazuju seksualno zlostavljanje djece u svijetu gotovo udvostručila od 2017. do 2019. Problem se još pogoršao za vrijeme krize uzrokovane bolešću COVID-19, posebno za djecu koja žive sa svojim zlostavljačima.

Djeca kao aktivni digitalni potrošači

Djeca su danas aktivniji i neovisniji digitalni potrošači nego prije 10 godina te često upotrebljavaju digitalne proizvode i usluge namijenjene odraslim osobama. Izložena su mnogim internetskim marketinškim tehnikama ili su njihova meta. Primjenom sustavâ za preporučivanje sadržaja na društvenim medijima i drugih algoritama, ciljanog oglašavanja, marketinga utjecajnih osoba i igrifikacije marketinga mladim se korisnicima predlaže štetan ili neprimjeren sadržaj, pri čemu se iskorištavaju njihovo neiskustvo i nedostatak samokontrole. Primjerice, reklamiranje proizvoda s visokim udjelom masti, šećera ili soli među djecom može pogoršati njihove neprimjerene prehrambene navike.