U istraživanju je provedeno ukupno 5 fokus grupa s ukupno 36 ispitanika. Svaka grupa je trajala od 60 do 90 minuta. Sve su grupe snimane, napravljeni su transkripti koji su kasnije tematski analizirani. Cilj je bio istražiti kako bolesnici koriste društvene mreže, kako identificiraju pojedine platforme i koje su njihove najvažnije aktivnosti vezane uz određene bolesti i pitanje zdravlja.

Bolesnici najčešće koriste tražilice kako bi pronašli određene društvene mreže koje obrađuju njihov specifičan zdravstveni problem. Na dnevnoj bazi pristupaju raznim platformama društvenih mreža i koriste nekoliko elektronskih uređaja za pristup, ali najčešće mobilni telefon. Iako postoji određena zabrinutost oko privatnosti na društvenim mrežama, to ipak ne utječe značajno na potpuni angažman bolesnika o određenim zdravstvenim problemima na pojedinim društvenim mrežama. Koriste se blogovi kako bi se naučilo iz iskustva drugih bolesnika koji imaju iste zdravstvene probleme. Facebook omogućuje bolesnicima praćenje stranica vezanih uz određeni zdravstveni problem kao i sudjelovanje u određenim diskusijskim grupama. Wikipedia se koristi kao izvor osnovnih informacija o određenoj bolesti, a YouTube je izvor za određene medicinske procedure npr. operativne zahvate.

Niti jedan ispitanik u ovom istraživanju nije pridonio pisanju tekstova na Wikipediji i nije stavljao  video prezentacije na YouTube kanalu. Twitter je rijetko korišten kao izvor zdravstvenih informacija.

Većina ispitanika je svoj angažman ocijenilo kao opservacijski, a neki su se i angažirali na pojedinim društvenim mrežama, npr. odgovarali su na pitanja pojedinih sudionika.