Prvo i najvažnije, treba naglasiti da većina osoba sa psihičkim poteškoćama nije nasilna i da psihički poremećaji i bolesti sami po sebi ne podrazumijevaju nasilno ponašanje. Mediji bi trebali izbjeći naslove koji izazivaju strah ili paniku. U tekstu je potrebno navesti provjerene činjenice, a ne nagađanja o stanju počinitelja.

Naglašavanje psihičkog stanja osobe bez stručne potvrde može dodatno stigmatizirati već ranjivu populaciju. Ako je potrebno kontekstualizirati događaj, poželjno je konzultirati stručnjake za mentalno zdravlje koji mogu objasniti kompleksnost psihičkih poteškoća.

Profesionalnim i odgovornim izvještavanjem mediji mogu doprinijeti smanjenju stigmatizacije osoba koje boluju od psihičkih poteškoća i potaknuti razumijevanje unutar društva.

Upute za medijsko izvještavanje o kriznim situacijama

UNICEF je donio preporuke za medije o izvještavanju o masovnim pucnjavama, a koje se mogu primijeniti i za izvještavanje u konkretnom slučaju ubojstva i napada u Zagrebu.

Opće informacije:

• Način na koji izvještavate o nasilju (masovnom nasilju, obiteljskom nasilju, samoubojstvu) može utjecati na druge ljude.
• Nastojte što manje izvještavati o samim počiniteljima, jer se drugi mogu poistovjetiti s njima ili dobiti inspiraciju.
• Nemojte objavljivati sliku počinitelja uz sliku njegove žrtve.
• Izbjegavajte pretjerano objavljivanje slike počinitelja, osobito u kasnijim izvještajima, osim u slučajevima kada ga policija još uvijek traži ili traga za žrtvama.
• Nemojte izvještavati na način koji potiče pogrešne pretpostavke ili predrasude o mentalnim oboljenjima, već pružite informacije o liječenju i prevenciji. Dijagnosticirano mentalno oboljenje nije nužno niti uzročno-posljedično povezano s nasiljem.
• Ne izvještavajte o događaju pojednostavljeno ili senzacionalistički, jer to može motivirati ljude koji žele negativnu pažnju.
• Usmjerite se na žrtve i na to što lokalna zajednica i šira javnost mogu učiniti kako bi im pomogli i spriječili ponavljanje sličnih događaja.
• Nemojte stigmatizirati lokalnu zajednicu gdje se događaj dogodio niti (potencijalne) žrtve počinitelja.
• Imajte na umu da je događaj ostavio snažan utjecaj i traumu na obitelji, uključujući i obitelj počinitelja.
• Budite obazrivi tijekom intervjua.

Tri su najvažnije stvari koje trebate znati:

1. Istraživanja su pokazala da način na koji mediji izvještavaju o masovnim pucnjavama može doprinijeti imitaciji takvih djela. Odgovornim izvještavanjem moguće je smanjiti taj rizik.
2. Većina osoba s mentalnim poteškoćama nije nasilna. Također, počinitelji masovnih pucnjava često nemaju službenu dijagnozu mentalnog poremećaja.
3. Odgovornim izvještavanjem o masovnim pucnjavama javnost se može educirati, a rizik od budućeg nasilja smanjiti.

Posljedice štetnog izvještavanja:

• Inspiriranje imitatora koji u počinitelju vide uzor ili heroja
• Dodatna traumatizacija preživjelih, obitelji i lokalne zajednice
• Povećanje predrasuda prema osobama s mentalnim oboljenjima i njihova stigmatizacija
• Odvraćanje osoba s mentalnim poteškoćama od traženja ili prihvaćanja stručne pomoći

Učinci dobrog/korisnog izvještavanja:

• Educiranje javnosti o tome kako prepoznati potencijalne počinitelje nasilja i kako reagirati u takvim situacijama
• Pružanje utjehe preživjelima, obiteljima i zajednicama, uključujući i obitelj počinitelja
• Informiranje javnosti o znakovima upozorenja koji ukazuju na emocionalnu patnju i potencijalno nasilno ponašanje
• Poticanje ljudi da potraže pomoć za sebe ili druge u slučaju povećanog rizika od štetnih postupaka