Stoga, imajući na umu promjenjiv krajolik dezinformacija, cilj ovog istraživanja jest ispitati kako znanstvena literatura tretira promjene u razvoju lažnih vijesti te koje su promjene primjetne nakon dubokog prodora interneta i sadržaja koji generiraju korisnici u opću populaciju.

Od 16 093 proučena rada navedena u bazama podataka EBSCO, Emerald, ProQuest, Science Direct, Scopus i Web of Science, sustavnim pregledom literature identificirano je 85 relevantnih izvora povezanih s lažnim vijestima objavljenima u područjima komunikacija, marketinga, novinarstva, psihologije, povijesti i prava. Provedeno istraživanje daje cjelovit pregled transformacije lažnih vijesti u digitalnom dobu. Primjetna je pojava novih oblika i vrsta digitalnih lažnih vijesti. Štoviše, studija pokazuje da se promijenio način dijeljenja i širenja lažnih vijesti, uvođenjem automatizacije i rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji sposobnih za stvaranje i dijeljenje lažnog sadržaja. Nadalje, izraz „lažne vijesti” transformirao se iz jednoznačnoga semantičkog pojma u dvodimenzionalni fenomen, obuhvaćajući lažne vijesti kao pojavu i lažne vijesti kao oznaku. Na kraju su analizirane i dodatne dimenzije korištenja lažnih vijesti u novom kontekstu omogućenom internetom – lažne vijesti kao ključni stup strategija inforatova.