Autori su željeli odrediti optimalnu učestalost i trajanje pauza za hodanje niskog intenziteta tijekom simuliranog 8-satnog, sjedilačkog radnog dana.

Uključili su 6 muškaraca i 5 žena u dobi od 45 godina i starijih koji su sjedili najmanje 8 sati dnevno, na temelju očitanja akcelerometra koji su nosili više od 7 dana prije početka ispitivanja, između studenog 2018. i ožujka 2020.

Muškarci i žene su imali prosječno 57 godina i bili su različite etničke pripadnosti (bijelci, crnci, latinoamerikanci, ostali) i težine (normalna težina, prekomjerna težina, pretilost).

Većina (91%) imala je normalnu glukozu. Gotovo polovica (46%) imala je normalan krvni tlak (< 120/80 mm Hg), a 18% je imalo hipertenziju (> 140/90 mm Hg ili na antihipertenzivnim lijekovima).

Sudionici su završili pet 8-satnih probnih uvjeta, nasumičnim redoslijedom u odvojenim danima.

Dok su sjedili, sudionici su mogli čitati ili koristiti svoj telefon ili računalo. Pauze za hodanje sastojale su se od hodanja na pokretnoj traci brzinom od 2 milje (3,2 km) na sat (0% nagiba).

Sudionici su dobili standardni doručak, nakon čega je 4 sata kasnije uslijedio  standardni ručak. Nosili su kontinuirani monitor glukoze (CGM), a glukoza je bilježena svakih 15 minuta.

Na početku i svakih sat vremena prije planiranih pauza za aktivnosti,  sudionicima je mjeren krvni tlak, a sudionici su izvještavali o razini umora na vizualnoj analognoj ljestvici.

Na početku, četvrtog sata i nakon 8 sati, sudionici su odgovorili na upitnik "Profil stanja raspoloženja" o raspoloženju (ljutnja, zbunjenost, depresija, umor, napetost i snaga) i napravili test "Modaliteti znamenki simbola" koji mjeri kogniciju.

Kad su sudionici lagano šetali 5 minuta nakon svakih pola sata sjedenja, skok glukoze u krvi nakon jela smanjen je za 58% u usporedbi s cjelodnevnim sjedenjem.

Najveća smanjenja sistoličkog krvnog tlaka primijećena su kada je pauza za hodanje bila 1 minutu svakih 60 minuta (-5,2 mm Hg) i 5 minuta svakih 30 minuta (-4,3 mm Hg).

Veću učestalost i duže pauze (svakih 30 minuta, 5 minuta pauze) treba razmotriti kada se cilja regulacija glukoze u krvi, dok kraće pauze mogu biti dovoljne za snižavanje krvnog tlaka.

Većina sudionika (≥ 80%) izjavila je da bi bili voljni uzeti 1-minutnu ili 5-minutnu pauzu od sjedilačkog načina života, svakih pola sata ili 1 sat, tijekom dugoročnog razdoblja.

Uzimanje 5-minutnih pauza nakon sjedenja od 30 minuta ili 60 minuta povezano je sa značajnim poboljšanjima umora i raspoloženja (osobito snage); poboljšanja su bila manje robusna s pauzama od 1 minute nakon ovoliko dugog sjedenja.

Nije bilo značajnih poboljšanja u kognitivnim rezultatima zbog ovih pauza od sjedenja.

Studija nudi smjernice poslodavcima za stvaranje zdravijih radnih mjesta

U konačnici se može ukazati poslodavcima na benefit od kraćih pauza i da prepoznaju da je dugotrajno sjedenje opasnost na poslu s kojom se moramo pozabaviti, a situacija se pogoršala nakon COVID-19.

Ova studija nudi jasne smjernice poslodavcima kako bi mogli učiniti svoja radna mjesta zdravijim, a poznato je da su zdravi zaposlenici učinkovitiji i produktivniji.