Svjetski dan kretanja za zdravlje (engl. Move for Health Day) obilježava se 10. svibnja kao međunarodni podsjetnik koliko je svaki oblik tjelesne aktivnosti važan za zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (eng. World Health Organisation WHO) od 2003. godine koristi ovaj datum kako bi promicala tjelesne aktivnosti kroz različite inicijative koje uključuju sve vrste kretanja, od umjerenog pa sve do visokog intenziteta.
Svega 30 minuta kretanja dnevno, umjerenog ili pak intenzivnijeg, itekako je važno za zdravlje. Ovih šest medicinskih činjenica pokazuju što se događa u tijelu kada se krećemo te zašto je to zdravo.
Sve u tijelu počinje komunicirati kada vježbamo
Prema jednoj od studija objavljenih u američkom časopisu Cell Metabolism, vježbanje potiče otpuštanje molekula u proces cirkulacije, podupirući pritom koncept da su proteini koji signaliziraju tkivo važni posrednici u prilagodbi vježbanju. Drugim riječima, vježbanje ubrzava slanje važnih biokemijske poruka iz jedne stanice u drugu.
Temperatura tijela raste, a srce bolje radi
Mišićima je potrebna energija za vježbanje pa tijelo sagorijeva masti i ugljikohidrate kroz niz kemijskih reakcija koje proizvode toplinu. Vježbanje također povećava otkucaje srca i pomaže pumpanju više krvi obogaćene kisikom kroz žilni sustav. Što više vježbamo i krećemo se, srce postaje efikasnije u ovom procesu. Tjelesna aktivnost također stimulira rast novih krvnih stanica, uzrokujući smanjenje krvnog tlaka kod fit osoba.
Pozitivne emocije dolaze same od sebe
Medicinski je dokazano kako kretanje ublažava bol te djeluje anksiolitički. Naime, za vrijeme tjelesne aktivnosti mozak oslobađa endorfin odnosno enzim koji ima analgetičko i anksiolitičko djelovanje. Zato se nakon kvalitetnog treninga čovjek osjeća euforično i relaksirano dok umjereno kretanje potiče i kvalitetno zadovoljstvo. Stručnjaci preporučuju 20-minutnu tjelesnu aktivnost svakog dana kako bi se povećalo dobro raspoloženje.
Funkcionalnost mozga se popravlja u trenutku
Povećanje brzine otkucaja srca poboljšava dotok krvi u mozak, što pomaže mozgu da bolje funkcionira, pogotovo kada je riječ o pamćenju. Jedno nedavno istraživanje s Harvarda otkrilo je da vježbanje također povećava veličinu hipokampusa, dijela mozga povezanog s pamćenjem i učenjem, te da je samo 30 minuta umjerenog vježbanja dnevno dovoljno da se spriječi napad demencije i Alzheimerove bolesti.
Više krvi stiže do mozga
Povećanje dotoka krvi i kisika u mozak potiče osjećaj budnosti i aktivnosti čak i kad završimo s vježbanjem. Također, proces sagorijevanja kalorija doslovno stvara energiju koja pomaže da ugodno i s dobrim osjećajem energičnosti provedemo ostatak dana.
I što nakon svega? Spavamo kao "bebe"
Studije su pokazale kako su ljudi koji vježbaju najmanje 30 minuta dnevno imali 65% kvalitetniji san od onih koji to nisu učinili. Iako se istraživanje u vezi sna još uvijek provodi, vjeruje se da to ima veze s padom tjelesne temperature nakon što se završi s vježbanjem. Zajedno s načinom na koji dezinficira tijelo, redovito kretanje može pomoći da lakše zaspimo. S obzirom na činjenicu da je dobar san presudan za zdravlje, a da ne spominjemo sjajan način gubitka kilograma, a da pritom ništa ne radimo, vježbanje i spavanje dio su wellness ciklusa.