Mnoge osobe u 40-ima i 50-ima imaju malo povišene masnoće i granični krvni tlak ili povišenu glukozu, ali se općenito dobro osjećaju tako da nisu svjesne rizika kardiovaskularnih bolesti i ne traže liječničku pomoć i savjet. Autorica studije Lena Lönnberg iz Okružne bolnice Västmanland, Västerås u Švedskoj opisala je u svom izlaganju tipičnog bolesnika u zapadnoeuropskoj populaciji koji boluje od metaboličkog sindroma. Autorica je istaknula da ne smijemo propustiti priliku rane intervencije, prije nego što osoba oboli od moždanog ili srčanog udara.

Procjenjuje se da do 31% svjetske populacije ima metabolički sindrom. I prethodne studije su pokazale da osobe s metaboličkim sindromom imaju veći rizik za razvoj šećerne bolesti, srčanih bolesti, moždanog udara i prerane smrti.

Ova studija istraživala je vezu između asimptomatskog metaboličkog sindroma u srednjoj životnoj dobi i razvoja kardiovaskularne bolesti i smrtnog ishoda u razdoblju od 30 godina. 

Studija je obuhvatila 34.269 odraslih osoba u 40-im i 50-im godinama koje su obuhvaćene kardiovaskularnim programom probira u razdoblju od 1990. do 1999. u švedskoj pokrajini Västmanland. Ispitanici su se prijavljivali na klinički pregled u primarnu zdravstvenu zaštitu i medicinska sestra je mjerila visinu, težinu, krvni tlak, ukupni kolesterol, glukozu u krvi te opsega struka i bokova. Ispunili su i upitnik o životnim navikama, prethodno preboljelim kardiovaskularnim bolestima, dijagnozi šećerne bolesti te socioekonomskim čimbenicima poput završenog stupnja obrazovanja.

Dijagnoza metaboličkog sindroma je postavljena kod osoba koje su imale tri ili više kriterija:

1. opseg struka od 102 cm ili više za muškarce i 88 cm ili više za žene,
2. ukupni kolesterol 6,1 mmol/L ili više,
3. 130 mmHg ili viši sistolički krvni tlak i/ili 85 mm Hg ili viši dijastolički krvni tlak,
4. glukoza u plazmi natašte 5,6 mmol/L ili viša.

Ispitanici s metaboličkim sindromom upareni su prema dobi, spolu i datumu zdravstvenog pregleda s dvjema osobama bez metaboličkog sindroma koji su bili kontrolna skupina.

Iz nacionalnih i lokalnih registara su prikupljeni podaci o kardiovaskularnim bolestima, srčanom i moždanom udaru te smrtnom ishodu.

Istraživači su analizirali povezanost između metaboličkog sindroma dijagnosticiranog u srednjoj životnoj dobi i nefatalnih kardiovaskularnih događaja i smrtnosti od svih uzroka nakon prilagodbe za dob, spol, pušenje, tjelesnu neaktivnost, razinu obrazovanja, indeks tjelesne mase, opseg bokova i samački ili obiteljski život.

Ukupno je 5.084 osoba (15%) zadovoljilo kriterije za dijagnozu metaboličkog sindroma. U kontrolnu skupinu je uključeno 10.168 osoba bez metaboličkog sindroma. Oko 47% sudionika bile su žene. Tijekom vremenskog praćenja od 27 godina (srednja vrijednost), umrlo je 1317 (26%) ispitanika s metaboličkim sindromom u usporedbi s 1904 (19%) iz kontrolne skupine. To znači da su ispitanici s asimptomatskim metaboličkim sindromom imali 30% veću vjerojatnost smrtnog ishoda u odnosu na kotrolnu skupinu. 

Kardiovaskularni događaj bez smrtnog ishoda, srčani i/ili moždani udar dijagnosticiran je kod 1645 (32%) ispitanika s metaboličkim sindromom i 2321 (22%) osoba iz kontrolne skupine. Ispitivana skupina s dijagnosticiranim metaboličkim sindromom imala je 35% veći rizik za srčani i moždani udar. Medijan vremena do prvog nefatalnog srčanog ili moždanog udara bio je 16,8 godina u skupini s metaboličkim sindromom i 19,1 godina u kontrolnoj skupini što je razlika od 2,3 godine.

Istraživači su svim osobama srednje životne dobi preporučili da svake godine provjere vrijednosti krvnog tlaka, izbjegavaju pušenje, paze na opseg struka i provode svakodnevnu tjelesnu aktivnost.