Nova njemačka studija utvrdila je kod gotovo svakog 25 ispitanika potencijalno značajnu interakciju na ukupnom uzorku od 627 bolesnika oboljelih od multiple skleroze koji su u prosjeku uzimali 5,3 lijekova.
Četvrtina osoba starijih od 60 godina uzima najmanje četiri dodatka prehrani.
Preporuka autora je da je potrebno identificirati sve potencijalne interakcije i razumjeti sve moguće rizike. Interakcije ne dovode pacijente samo u opasnost od štetnih učinaka i hospitalizacije već mogu dovesti i do terapeutskog neuspjeha i raznih komorbiditeta.
Postoji li razlika između novih i starijih lijekova za liječenje multiple skleroze?
Sve se češće susrećemo s interakcijama lijekova u liječenju multiple skleroze zahvaljujući razvoju terapija koje modificiraju bolest. Neki stariji lijekovi kao što su npr. glatiramer acetat, beta-interferoni i fumarati, imaju nizak profil interakcija. Međutim, kod novijih lijekova zabilježeno je više interakcija. Teriflunomid, na primjer, stupa u interakciju s rosuvastatinom i varfarinom.
S1P modulatori ulaze u složene interakcije i svim pacijentima koji uzimaju siponimod, ozanimod i ponesimod preporučuje se konzultacija kardiologa.
Što se tiče drugih lijekova koji se primjenjuju u liječenju MS-a, oni mogu poremetiti metabolizam kladribina, tako da proizvođač preporučuje odvajanje svih drugih peroralnih lijekova za 3 sata. Npr. karbamazepin, koji se koristi za liječenje neuropatske boli povezane s MS-om, stupa u interakciju s lijekovima kao što je siponimod.
Kako spriječiti štetne interakcije lijekova u liječenju multiple skleroze?
Jedna bi strategija mogla biti fokusiranje na pacijente koji bi mogli biti osjetljiviji. Prema njemačkoj studiji iz 2022. najosjetljiviji su stariji ljudi, oni s nižim stupnjem obrazovanja i oni s većim invaliditetom. 77% svih interakcija lijekova zabilježeno je između lijekova na recept, 19% između lijekova na recept i lijekova bez recepta, a 4% između lijekova bez recepta.
Važno je postavljati pitanja o svemu što pacijent uzima, uključujući i biljne dodatke i dodatke prehrani koje uzima gotovo 60% osoba u dobi od 20 i više godina, te oko 75% starijih od 60 godina. Četvrtina osoba starijih od 60 godina uzima najmanje četiri dodatka prehrani.
Informacije o interakcijama sa suplementima nisu uvijek dostupne, a posebno je zabrinjavajuća interakcija gospine trave sa siponimodom i kladribinom.
Istaknuto je i nekoliko savjeta zdravstvenim radnicima: povremeno zamolite pacijente da donesu bočice s lijekovima ili kutije; potičite godišnje preglede i koristiti baze lijekova Lexicomp, Clinical Pharmacology, Micromedex i Natural Medicines u kojima se mogu vidjeti potencijalne interakcije.
