Ekstrinzični čimbenici poput neuravnotežene prehrane i prekomjernog unosa alkohola pridonose pojavi disbioze koja rezultira crijevnim upalnim odgovorom, narušavanjem crijevne barijere i translokacijom mikrobnih produkata. Međutim, doprinos crijevnog mikrobioma pojavi bolesti jetre seže puno dalje od translokacije mikrobnih produkata koji promoviraju oštećenja jetrenog parenhima i upalu. Mikrobni metaboliti koji nastaju u disbiotskom crijevnom miljeu i čimbenici vezani za samog domaćina jednako su važni u patogenezi bolesti jetre.

Smanjenje broja intestinalnih bakterija uz pomoć antibiotske terapije u pravilu ima pozitivan učinak u eksperimentalnim modelima bolesti jetre. Potpuni izostanak crijevne mikrobiote, poput situacije u glodavaca sa sterilnim crijevom, pokazao se blagotvornim za autoimuni hepatitis te tumore jetre izazvane kemikalijama.

Suprotno tome, takva je situacija nepovoljna u akutnim toksičnim oštećenjima jetre te kod fibroze/ciroze jetre. 

NAFLD je danas vodeći uzrok kroničnih bolesti jetre u razvijenim zemljama, a učestalostse povećava diljem svijeta. Posljednjih godina, sve više intrigira uloga crijevne mikrobiote u patofiziologiji brojnih bolesti. Promjene u sastavu crijevne mikrobiote promatraju se kod bolesnika s NAFLD. Predloženi su brojni mehanizmi međudjelovanja crijevnog mikrobioma i NAFLD, uključujući i disregulaciju crijevne endotelne barijere izazvane disbiozom, te posljedičnu translokaciju bakterijskih komponenti koja vodi ka upalnim promjenema u jetri. Nadalje, brojni metaboliti koje producira crijevna mikrobiota mogu utjecati na jetru i podložnost NAFLD. Stoga se manipulacija sastava crijevnog mikrobioma uz pomoć probiotika,
prebiotika ili simbiotika pokazala poželjnom u svrhu poboljšanja jetrenog fenotipa
kod bolesnika s NAFLD, te u životinjskim modelima na glodavcima. Potrebno
je još studija o interakcijama disbioze, okolišnih čimbenika i prehrane, te njihovog učinka na os crijevo-jetra kako bi se pospješila terapija te bolesti jetre i svih pratećih poremećaja.

Prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med. spec. gastroenterologije i hepatologije
KBC ZAGREB I MEDICINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU