Svakodnevno se objavljuju istraživanja s različitih područja medicine čiji rezultati ukazuju na povezanost disbioze crijevne mikrobiote s bolestima gotovo svih organskih sustava te se time nameću potencijalne dobrobiti u utjecaju na sastav i zastupljenost pojedinih rodova, vrsta i sojeva probiotika, što nazivamo modulacijom mikrobiote. Za sada postoje nepobitni dokazi o promjeni njenog sastava u bolesnika s upalnim bolestima crijeva, zloćudnim bolestima, alkoholnoj i bezalkoholnoj bolesti masne jetre, šećernom bolesti tipa 2, pretilosti i mentalnim bolestima.

U ožujku je održan je 3. Simpozij o suvremenoj važnosti crijevne mikrobiote u Puli, u organizaciji Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Hrvatskog gastroenterološkog društva (HGD) i njegovom sekcijom za neurogastromotilitet (HUNM), te Hrvatskog društva za digestivnu kirurgiju HLZ-a. Na simpoziju su sudjelovali vrsni domaći i inozemni stručnjaci koji su prenijeli najnovije spoznaje vezane uzmogućnosti personalizacije probiotika s obzirom na činjenicu da je crijevna mikrobiota svakog pojedinca jedinstvena, o utjecaju prehrane na sastav crijevnih bakterija, povezanosti disbioze s bolestima živčanog sustava i kroničnim gastrointestinalnim bolestima poput SIC-a (sindrom iritabilnog crijeva) i proljeva. Nezaobilazna tema jest transplantacija fekalne mikrobiote (FMT) i njezine terapijske mogućnosti u raznim patološkim stanjima, potom novosti vezane uz COVID-19 i mogući povoljan ishod oboljelih u kojih se primjenjuju određeni probiotici.

Posebno atraktivna tema predstavljena na simpoziju jest povezanost sastava crijevne mikrobiote s postizanjem sportskih uspjeha. Naime, rezultat jednoga od istraživanja navodi da čak 30 do 50 % natjecatelja ima jedan ili više simptoma vezanih uz gastrointestinalni sustav tijekom velikih napora. Te su tegobe izraženije u veslača, plivača, sudionika triatlona ili biciklista za koje je karakterističnoda su izloženi dugotrajnim i intenzivnim pripremama. Naporna tjelovježba izravno utječe na imunosni sustav i funkciju crijevne barijere; stoga se mikroorganizmi i mikrobni metaboliti prenose u sustavnu cirkulaciju i ostvaruju parakrine i endokrine učinke, što dovodi do sustavnog upalnog odgovora. Intenzivno vježbanje smanjuje splanhnički protok krvi i posljedično tome uzrokuje gastrointestinalnu hipoperfuziju, što pogoršava oštećenje integriteta enterocita u crijevima. Suplementacija probioticima doprinosi smanjenju i modulaciji incidencije i ozbiljnosti infekcije gastrointestinalnog sustava. Specifične anaerobne bakterije stvaraju kratkolančane masne kiseline (SCFA) kroz procese fermentacije specifičnih vlakana, otpornih ugljikohidrata, biljnih bjelančevina i polifenola, koji izravno hrane kolocite i mogu smanjiti propusnost crijeva. Većina istraživanja izvješćuje o većoj bioraznolikosti u mikrobiomu sportaša u usporedbi s nesportašima, većem rastu specifičnih vrsta kaošto je Akkermansiamuciniphila, o relativnom povećanju SCFA te izravnoj povezanost između kardiorespiratorne kondicije (maksimalna potrošnja kisika [V̇ O 2max]) i relativnog sastava mikrobiote (omjer Firmicutes / Bacteroides).