Rizični faktori uključuju slabo kontrolirane generalizirane toničko-kloničke napadaje, rani nastup i noćne napadaje. Osobe koje umru na ovaj način često su nađene u ležećem položaju u krevetu. Autori istraživanja zbog toga su odlučili ispitati je li ležeći položaj rizični faktor za iznenadnu neočekivanu smrt u epilepsiji.

Sistematskim pregledom literature i meta-analizom, autori su pronašli 25 objavljenih studija iznenadne neočekivane smrti u epilepsiji  u kojima je dokumentiran položaj tijela u trenutku smrti. Od ukupno 253 slučaja koja su odgovarala kriterijima studije, 73,3 % pacijenata pronađeno je mrtvo u ležećem položaju. Pregledavanjem 88 pacijenata kod kojih je dokumentacija bila potpuna, primijećeno je da postoji utjecaj dobi. Naime, 85,7% osoba mlađih od 40 godina umiralo je u ležećem položaju u odnosu na 60% osoba starijih od 40 godina. Autori pretpostavljaju da neusklađeni odgovor sustava za budnost u odgovoru na hiperkapniju (vjerojatno zbog sertonergičke disfukcije) u kombinaciji s ležećim položajem, igraju važnu ulogu u patofiziologiji iznenadne neočekivane smrti u epilepsiji.

Ograničenja studije su nedostatak nalaza oksimetrije, ugljikova dioksida ili disanja u naporu u izvornim publikacijama i većinsko oslanjanje na 4 publikacije iz kojih potječe 67% pacijenata uključenih u meta-analizu. Nadalje, i drugi uzroci smrti vrlo su vjerojatni kod starijih pacijenata. Unatoč tome, studija ukazuje na razumne razloge za upozorenje pacijentima koji pate od epilepsije na preferirani položaj u spavanju. Daljnja istraživanja trebala bi razjasniti kolika je zaista uloga položaja spavanja u iznenadnoj neočekivanoj smrti.