Klinička citologija i primarna zdravstvena zaštita - uvod
Željka Znidarčić
Tatjana Jeren
prim. dr. sc. Gordana Kaić, dr. med., spec. kliničke citologije
Ika Kardum - Skelin, i sur.
11.06.2011.
Značajan problem suvremene medicine njena je podjela u brojna uža područja koja nisu međusobno povezana na odgovarajući način. Predmet interesa više ne predstavlja bolesnik kao osoba s određenim zdravstvenim poteškoćama, nego dijelovi te osobe: pojedini organi, čak i dijelovi pojedinih organa.
Dostupnost medicinskih postupaka postala je obrnuto proporcionalna broju tih postupaka, što smanjuje terapeutski efekt - dakle apsurdan rezultat razvoja medicine.
Liječnici su zapravo opterećeni naglim razvojem medicinske znanosti i upravo zbog toga specijaliziraju se u pojedinim uskim područjima medicine. U takvim okolnostima neminovno se gubi mogućnost cjelovitog pregleda medicinskog znanja i timski pristup bolesniku postaje neophodan. Istovremeno se sve više razvija mogućnost stvaranja profita nuđenjem tehničke pomoći u dijagnostici i liječenju, što prije ili kasnije šteti, kako bolesnicima, tako i liječnicima.
U dijagnostičkom području naglasak je na pronalaženju novih tehnologija sa skupom aparaturom ( koja brzo zastarijeva), s numerički izraženim rezultatima, te se liječnici sve više pretvaraju u tehničare. Kao opravdanje za takvu transformaciju često se (zlo)upotrebljava izraz: medicina temeljena na dokazima.
I u medicinskoj znanosti osjeća se usmjeravanje na iznalaženje novih tehnologija i lijekova u vezi sa stvaranjem profita, a ne prvenstveno u cilju poboljšanja zdravlja. Istovremeno zdravstvena zaštita sve više poskupljuje i to je postao svjetski problem. Dostupnost medicinskih postupaka postala je obrnuto proporcionalna broju tih postupaka, što smanjuje terapeutski efekt - dakle apsurdan rezultat razvoja medicine.
Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
U skrbi za zdravlje bolesnika liječnici moraju biti istinito obaviješteni, kako o koristi za njihove bolesnike, tako i o ekonomskoj strani pojedinih medicinskih postupaka.
Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prvi se suočavaju s tim problemima. Izloženi su upornom reklamiranju različitih dijagnostičkih tehnika, laboratorijskih postupaka te medikamenata. Jasno je da je glavni cilj tog reklamiranja profit a ne dobrobit bolesnika iako se čine veliki napori da se ta dobrobit "znanstveno" dokaže. Danas postoje već brojni članci u uglednim medicinskim časopisima, pa i knjige, koje donose istinite podatke o različitim novim tehnologijama i medikamentima. U skrbi za zdravlje bolesnika liječnici moraju biti istinito obaviješteni, kako o koristi za njihove bolesnike, tako i o ekonomskoj strani pojedinih medicinskih postupaka, budući da tijekom studija nisu upoznati s ekonomikom zdravstvene skrbi.
Primjena kliničke citologije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
U aktualnim člancima posebno će biti obrađena primjena citologije u infektologiji, pulmologiji, gastroenterologiji, urologiji, hematologiji, te bolestima dojke i štitnjače.
Zbog toga je Hrvatsko društvo za kliničku citologiju na svom kongresu u Splitu, u listopadu 2009.g., održalo raspravu o mogućnostima primjene kliničke citologije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti o čemu se u studiju medicine također ne dobiju odgovarajuće informacije. Uz opću informaciju o citologiji kao dijagnostičkoj struci, posebno je obrađena primjena citologije u infektologiji, pulmologiji, gastroenterologiji, urologiji, hematologiji, te bolestima dojke i štitnjače. Primjena u ginekologiji poznata je u dovoljnoj mjeri te u ovoj raspravi o tome nije bilo potrebno govoriti. U raspravi je stavljen naglasak na indikacije za citodijagnostiku, te na način dobivanja i tehničke obrade materijala, a obrađen je i način interpretiranja citoloških nalaza.
Nadamo se da će se u skoroj budućnosti promijeniti situacija u medicini i da će primarni interes u zdravstvenoj skrbi postati dobrobit bolesnika i ekonomičnost medicinskih postupaka, a ne profitabilnost. Svi smo pozvani da surađujemo na takvoj promjeni.