Napretkom tehnologije i uvođenjem automatiziranih i robotiziranih analitičkih sustava u laboratorijsku dijagnostiku gotovo su se u potpunosti eliminirale pogreške koje nastaju u analitičkoj fazi obrade uzorka. Predanalitička faza obrade uzorka obuhvaća sve korake koji slijede od naručivanja testova za pojedinog pacijenta do postavljanja njegovog uzorka na obradu u analitički sustav (identifikacija pacijenta, postupak uzorkovanja, transport uzorka, centrifugiranje, alikvotiranje). Te korake nije moguće u cijelosti automatizirati i uključuju cijeli niz intervencija osoblja koje je uključeno u predanalitičku fazu (liječnik, medicinska sestra, laboratorijski tehničar, voditelj laboratorija). Zbog toga se upravo u predanalitičkoj fazi događa 46-68% svih grešaka u kompletnom postupku obrade uzorka. Predanalitička faza obrade uzorka u laboratorijskoj dijagnostici je univerzalan problem koji nastoje riješiti svi laboratoriji, od malih satelitskih laboratorija koji provode uzorkovanje, pripremu za transport i osnovne hematološko-biokemijske testove do laboratorija u Kliničkim bolničkim centrima.

Prva konferencija o predanalitičkoj fazi je održana 2011. godine u Parmi i privukla je veliki broj zainteresiranih sudionika. Doc. dr. sc. Ana-Maria Šimundić je kao predsjedavajući član Znanstvenog odbora 2. konferencije u Zagrebu organizirala zanimljiv program sa 17 uglednih predavača kojima je glavno područje interesa upravo predanalitička faza. Teme simpozija su bile sljedeće:
• Postupci uzorkovanja
• Utjecaj predanalitičke faze na laboratorijsku medicinu
• Primjena i zloupotreba smjernica
• Specijalizirano testiranje
• Procjena kvalitete predanalitičke faze

Predavanja su bila vrlo dobro posjećena i sudionici su aktivno sudjelovali u diskusijama nakon predavanja. Posebnu pažnju sudionika privukla je demonstracija e-votinga, u kojem su mogli aktivno sudjelovati odgovaranjem na postavljena pitanja vezana uz interpretaciju nalaza pacijenata kod kojih se sumnja da je posrijedi predanalitička greška.

Na konferenciji je sudjelovalo ukupno 381 sudionika. Najveći broj sudionika je bio iz Hrvatske, Slovenije, Turske i skandinavskih zemalja. Osim sudionika iz gotovo svih europskih zemalja bilo je posjetitelja konferencije iz Maroka, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Australije i Sjedinjenih Američkih Država.

Osim aktivnog sudjelovanja u diskusijama, 82 sudionika su prezentirala postere sa zanimljivim temama iz svakodnevne prakse u predobradi uzoraka u njihovim laboratorijima.

Na svečanosti zatvaranja konferencije dodijeljene su nagrade za najbolji poster. Nagradu za najbolji poster prema odluci publike dobio je sudionik iz Turske s temom „Podcijenjeni izvor predanalitičke greške: temperatura centrifugiranja", a nagrada Znanstvenog odbora za najbolji poster pripala je sudionici iz Belgije s temom „Visoko-osjetljivi test za Troponin T: serum ili litijev heparin kao vrsta uzorka?".

Prezentacije predavača su dostupne zainteresiranima na mrežnoj stranici konferencije http://www.preanalytical-phase.org/programme.

Drugu konferenciju o predanalitičkoj fazi laboratorijskog rada organizirala je Europska federacija za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (engl. European Federation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine) u suradnji s tvrtkom Becton Dickinson Diagnostics, Preanalytical Systems

Povjerenstvo za informiranje i odnose s javnošću
Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu