Liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne odlučuju neposredno da li će se dodatno napraviti i citološka obrada pregledavanog organa/sustava, ali trebaju biti upoznati s tom mogućnosti.

Materijal za citološku analizu

Svrha citodijagnostike u svakodnevnoj praksi je pravovremeno otkrivanje maligniteta što je uvjet za uspješno liječenje takvih bolesnika. Međutim, citološki se mogu dijagnosticirati i benigne lezije, te neka upalna stanja.

Materijal za citološku analizu može se dobiti brisanjem sluznice četkicom pri endoskopskim pretragama, odnosno ezofagogastroduodenoskopiji, kolonoskopiji ili retrogradnoj kolangiopankreatografiji.

Fleksibilni fiberoptički endoskop dozvoljava vizualnu kontrolu uzimanja obriska sa bilo koje uočene, makroskopske abnormalnosti tkiva. Prednost te tehnike u odnosu na bioptička kliješta je mogućnost uzorkovanja mnogo veće površine sluznice. To je važno u slučajevima displastičnih promjena i ranih karcinoma kada makroskopske promjene sluznice mogu biti diskretne. Nadalje, četkica je savitljiva i dozvoljava uzorkovanje stenoziranih lezija. Poželjno je da se uzimanje materijala za citologiju izvrši prije biopsije kako bi se izbjegla kontaminacija krvlju i debrisom. Gore opisano odnosi se na eksfolijativnu citologiju, odnosno uzorkovanje površinskih lezija smještenih u sluznici probavne cijevi.

Drugi segment je aspiracijska citologija, gdje se materijal za citološku analizu dobiva citološkom punkcijom i aspiracijom (engl. fine-needle aspiration, FNA) tkiva, koja obzirom na pristup može biti perkutana i transmukozna. Perkutane citološke punkcije pod kontrolom ultrazvuka koriste se najčešće u dijagnostici fokalnih lezija jetre, ali i drugih intraabdominalnih organa, te duboko smještenih retroperitonealnih novotvorina. Ako postoji slobodna tekućina, ascites, također se uzorkuje na taj način, sa svrhom da se dokaže ili isključi prisutnost neoplastičnih stanica odnosno upale.

Endoskopskim ultrazvukom vođena citološka punkcija (engl. endoscopic ultrasound guided fine needle aspiration, EUS-FNA) je relativno nova tehnika koja dozvoljava vizualizaciju stijenke probavne cijevi, abdominalnih i torakalnih organa i tkiva, uključujući limfne čvorove. Takvi endoskopi imaju dodatne kanale kroz koje se uvodi ultrazvučna sonda i dugačka igla za citološku punkciju. Punktira se transmukozno, kroz stijenku jednjaka, želuca ili duodenuma. Iako je najčešća primjena u otkrivanju ranih tumora pankreasa i submukoznih novotvorina probavne cijevi (najčešće limfomi, gastrointestinalni stromalni tumori - GIST, karcinoidi) uspješno se uzorkuju stenozirajući tumori, infiltrativne i nekrotične lezije, kao i bilo koja solidna ili cistična tvorevina u dometu instrumenta. Osim primarnih bolesti gastrointestinalnih organa, moguće je otkriti maligna zbivanja u susjednim organima i tkivima kao što su pluća, limfni čvorovi, bubrezi, nadbubrežne žlijezde i retroperitoneum. Tijekom jednog postupka, uz promjenu igle, moguće je uzeti uzorke s više mjesta istog ili različitih organa.

Pregled materijala

Aspirirani materijal za citološku analizu ili obrisci četkicom razmazuju se na predmetna stakalca i zatim fiksiraju sušenjem na zraku i/ili uranjanjem u 95% alkohol nakon čega se rade standardna bojenja. Pouzdanost citoloških pretraga se povećava prisutnošću citologa i citotehnologa za vrijeme izvođenja postupaka jer se dobiveni materijal odmah pregledava makroskopski, a po potrebi i mikroskopski radi procjene adekvatnosti. Odluka o ponavljanju pretrage donosi se na temelju celularnosti i adekvatnosti razmaza, kao i na temelju uklapanja u date kliničke okolnosti. Vjerojatnost dobivanja zadovoljavajućeg materijala za citološku analizu ovisi o iskustvu gastroenterologa, biološkim značajkama lezije, prisutnosti citologa/citotehnologa za vrijeme pretrage, ali i o vrsti četkice/igle.

Citološka dijagnoza

Liječnici primarne zdravstvene zaštite ne bi trebali oklijevati obratiti se citologu ako imaju bilo kakvih dilema ili trebaju dodatnu informaciju o bolesniku.

Nakon orijentacionog pregleda materijala, citolog se može odlučiti i na eventualno korištenje dodatnih metoda, koje osim dijagnostičke, često imaju i prognostičku vrijednost. Ako se četkica ili igla ispere u fiziološkoj otopini moguće je takav materijal centrifugirati radi dobivanja sedimenata (citospin preparati) za daljnju morfološku i imunocitokemijsku analizu odnosno koristiti za protočnu citometriju. Molekularni i citogenetski testovi također se mogu raditi na citološkom materijalu.
Citolog mora biti upoznat s morfologijom normalnog tkiva i artefaktima koji se mogu naći u uzorcima iz gastrointestinalnog trakta. Citološka dijagnoza donosi se na temelju brojnih citomorfoloških karakteristika poput izgleda jezgre i citoplazme, prisutnosti nukleola, strukture kromatina, međustanične kohezije, rasporeda stanica i načina na koji se grupiraju, prisutnosti ekstracelularnog materijala itd. Iskustvo citologa i dostupnost kliničkih podataka je bitan uvjet jer ista citomorfološka slika može imati različito značenje u različitim kliničkim okolnostima. Zatim, neoplastične stanice mogu biti morfološki i funkcionalno različito diferencirane u odnosu na zdrave stanice. Kod dobro diferenciranih neoplastičnih stanica, koje morfološki nalikuju stanicama tkiva iz kojeg potječu, može postojati teškoća u prepoznavanju njihove neoplastične prirode. Drugi problem javlja se kada su stanice tumora slabo diferencirane i morfološki se ne može se utvrditi njihovo porijeklo. Nažalost, metastaze mogu biti prvi znak maligne bolesti, stoga je važno, ako je moguće, razlučiti ih od primarnog procesa. Na taj način se mogu usmjeriti daljnji dijagnostički i terapijski postupci i ponekad spriječiti nepotrebni operativni zahvati.

Mogućnost dobivanja citološkog materijala uz direktnu vizualizaciju pruža mogućnost brze i točne dijagnoze. Citološki nalaz može biti konačan i rezultirati definitivnom dijagnozom ili neodređen što može ukazivati na potrebu ponavljanja pretrage, odmah ili nakon nekog vremena, ovisno o kliničkim okolnostima. Liječnici primarne zdravstvene zaštite ne bi trebali oklijevati obratiti se citologu ako imaju bilo kakvih dilema ili trebaju dodatnu informaciju o bolesniku.