Posebnu važnost u prehrani trudnice i malog djeteta imaju omega-3 višestruko nezasićene masne kiseline zbog dva velika razloga. Primarno, omega-3 masne kiseline imaju važnu ulogu u izgradnji stanica i regulaciji važnih životnih procesa, i ne manje važno, zbog toga što ih ljudski organizam ne može sam stvoriti (sintetizirati) te je u potpunosti ovisan o unosu hranom.

Utjecaj prehrane djeteta na razvoj mozga je najveći u prenatalnom periodu. Kvalitetna prehrana i dobro zdravlje su u bliskoj povezanosti tijekom cijelog života, no ta je povezanost najizraženija u prvim godinama života. Pri rođenju, mozak dosegne 70% veličine i 25% težine odraslog mozga. U periodu koji slijedi nastaju nove moždane stanice (neuroni) koji putuju na svoja konačna odredišta. Potaknute podražajima izvana, moždane stanice stvaraju međusobne poveznice (sinapse) čime se omogućava njihovo međusobno komuniciranje. Imajući na umu tako burne i složene procese razvoja mozga, neobično je važno osigurati djetetu sve što mu je potrebno za optimalan rast i razvoj. U životu čovjeka, najbrži rast mozga odvija se u zadnjem tromjesečju trudnoće.

Omega-3 masne kiseline se u organizmu razgrađuju u masne kiseline dokozaheksaensku (DHA) i eikozapantaensku kiselinu (EPA). DHA čini više od 50% gradive tvari mozga i oko 65% očne pozadine. Osim što predstavljaju gradivni dio mozga, navedeni razgradni produkti omega-3 masnih kiselina, pristupajući na DNK sudjeluju u složenim procesima regulacije aktiviranja gena. Najnovija istraživanja su pokazala da uzimanje omega-3 masnih kiselina tijekom trudnoće značajno umanjuje učestalost prijevremenog poroda. U ljudskom mlijeku ima oko 30 puta više DHA nego u mlijeku drugih sisavaca. Konzumiranjem omega-3 masnih kiselina majka može povećati koncentraciju DHA u svojem mlijeku i popuniti vlastite rezerve koje su značajno smanjene nakon poroda. Važnost tih masti tolika je da se većina nadomjesnih mliječnih pripravaka (formule) njima dodatno obogaćuju.