U istraživanju je bilježen unos joda isključivo iz hrane putem upitnika o učestalosti konzumacije hrane (FFQ). Ispitanice su podijeljene u dvije skupine s obzirom na preporuku za procjenjenu dnevnu potrebu (EAR) koja je iznosila 160 µg/dan. 

Rezultati su pokazali da su djeca ispitanica čiji je unos joda putem hrane bio niži od EAR preporuke pokazivala veće bihevioralne probleme, odgodu početka govora i ograničene motoričke sposobnosti u odnosu na djecu čije su majke imale viši unos od EAR preporuka. 

U sličnom istraživanju koje je koristilo dodatak prehrani s jodom pokazano je kako isti ne pokazuje zaštitni učinak na kognitivne funkcije djece. Štoviše, kod ispitanica koje su prvi put konzumirale dodatak prehrani s jodom unutar prvih dvanaest gestacijskih tjedana korištenje dodatka prehrani bilo je povezano s povećanim rizikom od bihevioralnih problema. 

Znanstvenici stoga apeliraju na važnost dugoročno adekvatnog statusa joda u organizmu te naglašavaju da je adekvatan status nužno postići prije same trudnoće putem namirnica, a ne putem dodataka prehrani s jodom, kako bi se osigurali optimalni uvjeti za zdrav razvoj mozga kod djece. 

Izvor: The Journal of Nutrition