Takvo tjelesno propadanje u onkoloških bolesnika nazivamo sindromom tumorske kaheksije, uz često prisutnu anoreksiju. Tumorska kaheksija značajno utječe na proces liječenja bolesnika i stopu preživljenja. Standardnom nutritivnom potporom nije moguće zaustaviti tjelesno propadanje u sindromu tumorske anoreksije i kaheksije. U segmentu kliničke prehrane unatrag nekoliko godina osobito se propituje svrhovitost primjene eikozapentaenske kiseline (EPA).

Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama spada u imunomodulacijsku prehranu. Mehanizam djelovanja kojim lipidi moduliraju imunološki sustav prilično je izravan. Unos jednostruko nezasićenih masnih kiselina ili različitih vrsta višestruko nezasićenih masnih kiselina prehranom uvjetuje sastav masnih kiselina membranskih fosfolipida u imunološkim stanicama i stanicama ciljnih tkiva na koje djeluju citokini. Djelovanjem fosfolipaza, koje se aktiviraju kao dio odgovora na traumu ili infekciju, proizvode se prostaglandini i leukotrieni. Iz toga slijedi široka lepeza fizioloških i metaboličkih promjena. Davanje različitih masnih kiselina rezultira različitim profilima oslobođenih prostaglandina i leukotriena koji će u stanovitoj mjeri utjecati na jačinu upalnog odgovora. Masti bogate omega-3 masnim kiselinama ili jednostruko nezasićene masne kiseline ili pak one siromašne omega-6 masnim kiselinama smanjuju stopu odgovora na citokine i upalu. Masti bogate omega-6 masnim kiselinama imaju suprotan učinak.

U pokusima na kahektičnim miševima pokazano je da eikozapentaenska kiselina (EPA) inducira supresiju “up-regulacije” ekspresije proteosoma, što je povezano s većom ekspresijom miozina, čime se zadržava količina kontraktilnih proteina.

Konkretno, kod karcinoma gušterače dokazano je da je davanjem hrane bogate EPA-om tijekom 12 tjedana zaustavljen trend gubitka težine koji je iznosio prosječno 2 kg mjesečno te su bolesnici prešli u anaboličku fazu uz prosječni dobitak od 0,5 kg mjesečno.

U drugoj studiji utvrđeno je da se davanjem hrane bogate EPA-om dovodi do znatnog smanjenja proizvodnje IL-6 (16.5 na 13.7 ng/l), rasta serumske koncentracije inzulina (3.3 na 5 mU/l) i smanjenja broja pacijenata kod kojih se izlučuje PIF (88% na 40%).

Primjena enteralne prehrane s povišenim unosom EPA-e (2,2 grama/dan) uz megestrol-acetat u trajanju od najmanje 8 tjedana poželjna je terapijska kombinacija u bolesnika s različitim stupnjevima sindroma tumorske anoreksije i kaheksije.

Izvor: Krznarić, Ž. Nutricionizam u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, Modul 5 - Nutricionizam u onkologiji. Knjiga sažetaka, Zagreb, 2017.