Kronične bolesti u djece postaju sve veći prioritet, osobito u razvijenim zemljama, zbog relativno i apsolutno veće učestalosti. Uz to je specifičnost kronično bolesnog djeteta u tome što neprimjereni postupci mogu rezultirati poremećajem njegova rasta i razvoja.

Prema podatcima iz literature 15–20% djece ima kroničnu bolest koja utječe na njihov fizički, mentalni i emocionalni status. Kada se govori o prevenciji prilikom razmatranja određene bolesti, na umu treba imati tri vida prevencije – primarnu, sekundarnu i tercijarnu, što u osnovi znači kako smanjiti pojavnost bolesti, kako je rano otkriti i ispravno liječiti te naposljetku kako poboljšati kakvoću života djeteta s kroničnom bolesti. Sve se više govori i o kvartarnoj prevenciji radi smanjenja polipragmazije.

U radu se navode recentna mišljenja o mogućnostima prevencije kroničnih bolesti u djetinjstvu, koje na početku 21. stoljeća postaju sve aktualnije i novi su izazov u zdravstvenoj zaštiti djece. Tako se s preventivnoga gledišta razmatraju ove kronične bolesti: astma, maligne bolesti, autizam, epilepsija, cerebralna paraliza, tuberkuloza, šećerna bolest tipa 1, prirođene srčane grješke, arterijska hipertenzija, celijakija te poremećaji hranjenja.

Navedena su mišljenja iznesena na XIII. simpoziju preventivne pedijatrije, održanom u Skradu 2. lipnja 2012. Daljnjim aktivnostima namjerava se nastaviti promicanje skrbi za djecu oboljelu i od ostalih kroničnih bolesti i stanja.

Maja Batinica, Josip Grgurić, Filip Jadrijević-Cvrlje