Smjernice prvo preporučuju da kliničari procijene ima li dijete neke komorbiditete poput depresije ili epilepsije i da utvrde koje lijekove dijete, npr. antipsihotike koji mogu utjecati na arhitektoniku spavanja. Sve navedene komorbiditete treba liječiti te ukoliko je moguće prilagoditi doze lijekova koje dijete uzima.

Drugi korak je da liječnici savjetuju roditelje da isprobaju strategije dosljednog provođenja rutine spavanja. Roditelji trebaju utvrditi vrijeme za odlazak na spavanje i buđenje i ignorirati djetetove bilo kakve proteste. Predlaže im se isprobati i uvesti rituale smirivanja prije spavanja.

Ovakvi pristupi u promjeni ponašanja mogu se koristiti sami ili u kombinaciji s melatoninom. Ako se daje, melatonin treba biti u obliku lijeka, s početnom dozom od 1 – 3 mg.

Autori smjernica napominju da nema dokaza za učinkovitost punjenih deka koje su teže od standardnih ili posebnih madraca za poboljšanje sna kod djece s autizmom.