Abdominalna bol može imati brojne uzroke pa zbog toga njezina analiza zahtijeva punu pozornost i veliko iskustvo osobe koja pregledava bolesnika. Anamneza je od presudne dijagnostičke vrijednosti s obzirom na to da karakteristike bola, način širenja i početak, trajanje te podatak o čimbenicima koji pogoršavaju ili umanjuju bol uvelike mogu pomoći u postavljanju dijagnoze.

Tip i lokalizacija boli omogućuju nam grubi putokaz za prirodu bolesti. Razlikujemo visceralnu bol (posljedica intenzivne kontrakcije ili ishemije glatke muskulature), parijetalnu ili somatsku bol (iritacija parijetalnog peritoneuma upalnim procesom) te prenesenu bol.

Kronična abdominalna bol (KAB) pogađa 2 % odraslih osoba, uglavnom žene. Samo 10 % bolesnika ima skriveni fiziološki poremećaj, no većina ih ipak ima samo funkcionalne tegobe. Sindrom funkcionalnog KAB-a predstavlja bol koja traje više od šest mjeseci bez dokazane fiziološke bolesti ili povezanosti s fiziološkim procesima.

Kad nespecifične abdominalne boli postanu kronične, problematiku boli najčešće rješava liječnik obiteljske medicine. Unatoč učestalosti ove problematike ne postoje smjernice za njezino rješavanje, a često se za nespecifični KAB propisuje medikamentna terapija. Funkcionalni KAB zahtijeva puno više od medikamentne terapije. Osim farmakoterapije liječenje uključuje holistički pristup i djelovanje na životne navike.

Nina Bašić-Marković

Rad prezentiran na 5. Kongresu Društva nastavnika opće/ obiteljske medicine, ožujak 2014.