Provedene su dvije studije, pri čemu je u drugoj korištena sofisticiranija metoda Raschove analize, koja je potvrdila nedostatak testa. Predloženo je nekoliko mogućih načina poboljšanja testa, uključujući i otežavanje pojedinih dijelova testa te restrukturiranje načina bodovanja.

Jedan od istraživača, dr. Jeremy Hobart izjavljuje: „Nije moguće sa sigurnošću reći do koje su mjere nedostaci ADAS kognitivnog testa unazadili brojna klinička istraživanja u kojima se test koristio. Vrlo je jasno da u sadašnjem obliku test podcjenjuje kognitivne razlike između ljudi i promjene koje se s vremenom događaju. Kako bismo utvrdili djeluje li terapija u skupocjenim istraživanjima, moramo ulagati u razvoj mjernih metoda. U sadašnjem obliku, ADAS kognitivni test definitivno nije djelotvoran za pacijente s blagim stupnjem Alzheimerove bolesti."

Istraživači zaključuju da nema potrebe za razvijanjem novog testa, već samo za hitnim promjenama postojećeg.