Program poznat pod nazivom Glazba i sjećanje (Music and Memory) osmislio je bivši socijalni radnik Dan Cohen kao način za „buđenje" sjećanja primjenom personalizirane  kompilacije glazbe dostupne na mp3 playeru. U tijeku je produkcija dokumentarnog filma o programu i njegovom autoru pod nazivom Živ iznutra (Alive Inside), a video na YouTube-u upravo je iz tog filma i privukao je nevjerojatnu pozornost (preko 6 milijuna „klikova"). Video predstavlja Henryja, štićenika doma za starije osobe, koji isprva odsutno sjedi u kolicima, jedva primjećujući ljude oko sebe. No, nakon što mu budu stavljene slušalice i krene emitiranje glazbe on se istog časa razbudi i živne te čak pjevuši pjesmu koju sluša na mp3 playeru. 

Još je dramatičnija promjena nakon skidanja slušalica kada Henry postaje sposoban odgovoriti na pitanja pa čak i pjevušiti odlomke svojih omiljenih pjesama. Dan Cohen rekao je za Medscape Medical News da se ne radi o izlječenju već o uključenosti i motiviranosti bolesnika. Program se trenutno provodi u 50 domova za njegu, a njegov je cilj da svi domovi u SAD budu obuhvaćeni.

Dr. Oliver Sacks, profesor neurologije i psihijatrije sa Medicinskog centra Kolumbijskog Sveučilišta u New Yorku, komentira u videu kako  je već  filozof Kant rekao da je glazba umjetnost koja „ubrzava", pa je tako i Henry „ubrzan" i vraćen u život.

Postignuti učinak glazbe nije nestao nakon skidanja slušalica. Henry se na neki način vratio sebi. Pod utjecajem glazbe sjetio se tko je i vratio je vlastiti identitet na neko vrijeme.

Cohen navodi da Henry i 4 godine nakon prve aplikacije glazbe s iPoda na glazbu reagira na isti način.

U travnju ove godine objavljeni su rezultati male studije koja je pokazala da bolesnici koji boluju od Alzheimerove bolesti pokazuju poboljšanje raspoloženja kao i neuropsihijatrijskih funkcija nakon što su primali poduku iz sviranja violine. Smatra se da je najvažniji aspekt takvih glazbenih terapija to što su bolesnici sami uključeni u aktivnost.

Znanstvenici navode da kod demencije bolesnici imaju problema s pažnjom i motivacijom pa je jako važno da nisu u pasivnom okruženju. Kod njih glazba vjerojatno pokreće starija sjećanja koja su, kao što je poznato, dulje sačuvana kod bolesnika s Alzheimerovom demencijom.

Osim pozitivnog učinka na bolesnike s Alzheimerovom demencijom, stručnjaci navode da glazba može biti izuzetno korisna za bolesnike s neurološkim bolestima uključujući moždani udar, autizam i Parkinsonovu bolest. Terapija glazbom poboljšava tim bolesnicima kvalitetu života.

Studija finskih znanstvenika objavljena prošle godine u časopisu British Journal of Psychiatry također je pokazala da terapija glazbom kao dodatna terapija uz antidepresive može poboljšati simptome depresije.

Nadalje, terapiju glazbom povezuje se sa smanjenjem krvnog tlaka, poboljšanjem raspoloženja kod onkoloških bolesnika i sa umirivanjem anksioznosti kod bolesnika na ventilaciji.

Dan Cohen ističe da je uvriježeno mišljenje da bolesnici s demencijom ne osjećaju radost i zadovoljstvo, te upozorava da su s takvim razmišljanjem bolesnici osuđeni na pasivnost i progresiju bolesti.  Terapija glazbom pruža mogućnost dementnim bolesnicima u domovima da se angažiraju, vrate sebi, te uz terapiju koja nema nuspojave žive boljim životom.