Lijekovi ili promjene životnog stila koje bi mogle poništiti djelovanje novootkrivenih genetskih inačica bi dovele do prevencije više od 60% slučajeva Alzheimerove bolesti, objavio je časopis Nature Genetics.

Znanstvenici napominju kako će takve mogućnosti postati realne za više od 15 godina dodatnih istraživanja.

Nove genetske varijacije su povezane s funkcijom imunološkog sustava, procesima odstranjivanja toksičnih proteina iz mozga te ulogom kolesterola i lipida u mozgu.

Stručnjaci očekuju kako će do 2030. godine broj osoba s Alzheimerovom bolešću biti udvostručen na 66 milijuna, dok bi 2050. godine mogao dosegnuti 115 milijuna.

Po njihovom mišljenju, geni mogu objasniti pojavu 60 do 80% slučajeva Alzheimerove bolesti do kojih dolazi u starijoj životnoj dobi.

Novi su nalazi dobiveni uz sudjelovanje 25000 osoba s Alzheimerovom bolešću i 45000 ispitanika iz kontrolne skupine, a ključnima su se pokazale varijacije na genima ABCA7, EPHA1, CD33, CD2AP i MS42A.

U proteklih 50 godina je utvrđena povezanost Alzheimerove bolesti i gena CLU, PICALM, CRI, BIN1 te APOE.