Povećana razina BDNF bila je povezana s 33% manjim rizikom za demenciju i Alzheimerovu bolest, neovisno o ostalim faktorima rizika. No, povezanost je bila vidljiva samo među ženama, osobama starijim od 80 godina i visokoobrazovanima.

Cilj studije bio je ispitati štite li povećane razine BDNF-a  kognitivno zdrave odrasle od pojave demencije te otkriti što utječe na ovu povezanost.

Populacijska, prospektivna kohortna studija obuhvatila je gotovo 2200 osoba iz Framingham Heart studije koje ne boluju od demencije i koje su u dobi od najmanje 60 godina u vrijeme kada im se odredila serumska razina BDNF-a. Vrijeme praćenja iznosilo je 10 godina. Mjereni ishod bila je pojavnost AD i demencije u deset godina. Tijekom praćenja, 140 osoba razvilo je demenciju, od kojih je 117 imalo AD. Srednje vrijednosti serumske razine BDNF-a bile su od 15,2 ng/mL u donjim kvintilima do 328,2 ng/mL u gornjim kvintilima. Kumulativna incidencija demencije nakon 10 godina bila je 11% u najnižem kvintilu, a značajno manja, 5.5%, u najvišem kvintilu.

„Činjenica da razine  BDNF predskazuju demenciju i  Alzheimerovu bolest neovisno o ostalim čimbenicima rizika ide u prilog tome da je ova molekula aktivni sudionik u patofiziologiji bolesti, a ne slučajni marker rizika“, ističu autori.

BDNF je sekretorna bjelančevina koja pripada porodici neurotrofina, molekula koje sudjeluju u procesu neurogeneze. BDNF se povezuje s učenjem, pamćenjem i ponašanjem. Ranije studije pokazale utjecaj BDNF-a na oporavak neurona, poboljšanje sinaptičke plastičnosti te učvršćivanje dugoročne memorije. Cirkulirajuća razina BDNF može se povećati fizičkom aktivnošću i restrikcijom kalorija, prema tome promjenom životnog stila mogao bi se smanjiti rizik za demenciju.