Ideja za istraživanje došla je od prijašnjeg proučavanja u kojem je primijećeno da sastav mikroflore jednojajčanih blizanaca, koji su genetski identični, nije ništa sličniji od onog dvojajčanih blizanaca, koji dijele samo dio genetskog materijala. 

Istraživanje je bilo provedeno na nekoliko stotina odraslih miševa različitih genetskih podloga koji su bili podijeljeni u dvije skupine – jedna je bila hranjena prehranom s visokim udjelom masti i šećera, a druga prehranom s niskim udjelom masti i obiljem prehrambenih vlakana. 

Rezultati su pokazali da oba načina prehrane imaju značajan utjecaj na sastav crijevne mikroflore te da se promjene stabiliziraju već nakon tri dana od izmjene prehrane. Neovisno o genetskoj podlozi miševa, prehrana s visokim udjelom masti i šećera povećala je zastupljenost bakterija roda Firmicutes te smanjila zastupljenost bakterija roda Bacteroidetes, što se povezuje s pretilošću. 

U nastavku istraživanja zapaženo je da se povratkom na uobičajenu prehranu, crijevna mikroflora vraća u prijašnje stanje, no ne u potpunosti. Nekoliko vrsta bakterija pokazalo se otpornim na ponovnu promjenu u prehrani te je primijećeno da odražavaju i prijašnje prehrambene navike