Istraživanje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Harvard, a rezultati su pokazali da su obje prije spomenute mjere učinkovite u smanjenju zdravstvenih troškova. Naime, obje mjere smanjuju broj osoba kojima je potrebno liječenje radi hipertenziije i kardiovaskularnih događaja poput srčanog infarkta i moždanog udara.

U razvijenim zemljama u kojima kardiovaskularne bolesti imaju veliku učestalost, ove bi jednostavne mjere mogle polučiti značajan dugoročni učinak.

Kardiovaskularne su bolesti vodeći svjetski uzrok smrtnosti, od kojeg svake godine umire 17.3 milijuna ljudi. Predviđanja ukazuju da će i dalje ostati vodeće bolesti po smrtnosti, te da bi do 2030. godine mogle biti odgovorne za 23.6 milijuna smrti svake godine.
Smanjenje unosa soli direktno je povezano sa sniženjem krvnog tlaka, glavnog čimbenika rizika za preranu smrtnost od kardiovaskularnih bolesti.

Sniženjem krvnog tlaka za 35-40 % smanjujemo rizik od moždanog udara, a za barem 16% rizik od srčanog infarkta.

Izvor: World Congress of Cardiology