Uvod: U gotovo svim dijelovima svijeta dnevni je unos soli dvostruko veći (ponegdje i viši) od preporučenih vrijednosti (< 5 g/dan). Prema podatcima nacionalne akcije “Croatian Action on Salt and Health – CRASH” prosječan je dnevni unos soli u odrasloj populaciji Hrvatske 13,3 ± 4,3 g na dan za muškarce i 10,2 ± 4,2 g na dan za žene, veći je u ruralnim nego u urbanim sredinama, veći je u muškaraca nego u žena, a u visokom unosu dominiraju istočna i gorska Hrvatska.

Zbog ubrzanog životnog i radnog tempa „skrivenoj soli“ iz polugotove, gotove i restoranske hrane mogla bi biti izložena posebice mlada studentska populacija. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio odrediti unos kuhinjske soli u studentskoj populaciji Medicinskog fakulteta Osijek.

Ispitanici i metode: U studiju je bilo uključeno 102 studentice prosječne dobi 20 ± 2 godina. Svim ispitanicama izmjereni su indeks tjelesne mase (ITM) i omjer struk-bokovi (SBO). Vrijednosti arterijskog tlaka i pulsa (prosjek tri uzastopna mjerenja) su izmjerene nakon 15 minuta mirovanja u sjedećem položaju OMRON tlakomjerom. Svim ispitanicama je uzet uzorak venske krvi i 24-satni urin te je učinjena biokemijska obrada standardnim laboratorijskim metodama. Količina unosa soli u organizam određena je na temelju vrijednosti natriurije iz 24-satnog urina (Na mmol/dU) koja je podijeljena s nazivnikom 17,1 i na taj način je dobivena količina NaCl u gramima.

Rezultati: Prosječan ITM ispitanica bio je 22,4 ± 3,3 kg/m2, s naglaskom da je 87 % (89/102) imalo preporučeni ITM < 24,9 kg/m2. Prosječan SBO bio je 0,73 ± 0,04. U ispitanica nije opažena značajna povezanost između unosa soli te ITM-a ili SBO. Dnevni unos soli u studentica je bio 7,1 ± 2,8 grama/dan. U čak 39% (40/102) ispitanica je unos soli bio < 6 g/dan dok je u 18% (18/102) unos soli bio > 10 g/dan. Najviši zabilježen unos soli bio je 17,6 g/dan. Ispitanice su bile normotenzivne te urednih vrijednosti glukoze natašte i lipidograma. Nije nađena značajna povezanost između unosa soli i mjerenih biokemijskih parametara, dok je multiplom linearnom regresijom nađena značajna povezanost između unosa soli i sistoličkog arterijskog tlaka (P < 0,025).

Zaključak: Rezultati ove studije: 1) pokazuju da je unos soli u studentskoj populaciji (i to medicinske struke) manji od hrvatskog prosjeka za žene odrasle dobi, ali još uvijek znatno viši od preporučenih 5 g/dan; 2) potvrđuju izrazitu povezanost između unosa soli i vrijednosti sistoličkog arterijskoga tlaka čak i u zdravoj mladoj normotenzivnoj populaciji; 3) potvrda su za potrebom i poticaj za daljnji nastavak Inicijative za smanjenje kuhinjske soli u prehrani u Hrvatskoj.

Ana Stupin, Lidija Rašić, Anita Ćosić, Marko Stupin, Ivana Jukić, Ines Drenjančević