Recentni podaci iz Hrvatske
U organizaciji Hrvatskog društva za hipertenziju i pod vodstvom profesora Bojana Jelakovića provedene su tri studije u koje je bilo uključeno preko 1500 ispitanika na temelju kojih smo došli do sljedećih podataka:
1. 94% ispitanika zna da je prekomjeran unos kuhinjske soli štetan
2. 88% ispitanika misli da je potrebno smanjiti unos kuhinjske soli, ali
3. samo oko 30% ispitanika misli da unosi prekomjernu količinu kuhinjske soli
4. samo 7-9% ispitanika navodi kruh kao važan izvor prekomjernog unosa kuhinjske soli
5. prosječan unos kuhinjske soli je 11,6 grama dnevno (13,3 grama muškarci; 10,2 grama žene)
6. unos kuhinjske soli veći je u ruralnom nego u urbanom području
7. manje od 10% populacije unosi manje od 6 grama dnevno
8. 39% populacije unosi više od 12 grama dnevno
9. i u hrvatskoj populaciji uočena je izrazita povezanost unosa kuhinjske soli s vrijednostima krvnoga tlaka.

Plan za budućnost
1. nastaviti s podizanjem nacionalne svijesti o štetnosti prekomjernog unosa
kuhinjske soli 10
2. partnerska suradnja s prehrambenom industrijom uz isticanje i promidžbu onih
tvrtki i proizvoda koji sadrže manju količinu kuhinjske soli od strane
Nacionalnog programa i stručnih društava
3. uvesti obilježavanje namirnica s manjim udjelom kuhinjske soli
4. raditi na zakonskoj regulativi uz podršku odgovornih političara svjesnih
važnosti problema.

Sažetak

Danas je nedvojbeno jasno kako je prekomjeran unos kuhinjske soli povezan s hipertenzijom, povećanim ukupnim kardiovaskularnim rizikom, moždanim udarom, bubrežnom bolesti, ali i osteoporozom, bubrežnim kamencima i nekim karcinomima (npr. želuca).

Danas je prosječan unos kuhinjske soli u većini zemalja svijeta 9-12 grama što je 5-6 puta više od fizioloških potreba i dvostruko više od preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

Danas se smanjenje unosa kuhinjske soli navodi kao jedna od ključnih mjera suzbijanja nezaraznih kroničnih bolesti što je posebno istaknuto u Deklaraciji Ujedinjenih nacija iz rujna 2011. godine u programu „Goal 25 by 25". Prema ovoj političkoj deklaraciji UN-a, u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, ovaj cilj (smanjenje smrtnosti od nezaraznih bolesti za 25% do 2025.godine) treba biti ostvaren učinkovitim nacionalnim strategijama.

Uz agresivno liječenje bolesnika s visokim kardiovaskularnim rizikom, smanjenje pušenja, umjeren unos alkohola i povećanje tjelesne aktivnosti kao ključna mjera navedeno je smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli.

Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2012. godine ciljne vrijednosti u programu smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli su 5 grama dnevno za opću populaciju uključujući djecu i trudnice, ali s oprezom kod bolesnika sa srčanim zatajenjem i dijabetičara ovisnih o inzulinu.

Prema preporukama i iskustvu globalne svjetske akcije za borbu protiv prekomjernog unosa kuhinjske soli WASH (World Action on Salt and Health) osnovanog 2005. godine ostvarenje ovog cilja može se postići podizanjem svijesti nacije o štetnosti prekomjernog unosa kuhinjske soli (gdje mediji imaju važno mjesto), utvrđivanjem prosječnog unosa soli u pojedinoj državi, trajnom edukacijom opće populacije i suradnjom s prehrambenom industrijom na partnerskoj osnovi. Osim Finske koja je s ovom kampanjom krenula sedamdesetih godina prošlog stoljeća i ostvarila zamjetan uspjeh, trenutni lider u svijetu je Velika Britanija koja je upravo suradnjom s prehrambenom industrijom uspjela od 2005. do 2012. godine smanjiti unos soli s 9,5 na 8,1 gram dnevno što je rezultiralo s 8500 manje smrti godišnje! Ostvarenje cilja potrebno je postizati postupno godišnjim smanjenjem unosa od 4% kako bi populacija postupno mogla mijenjati navike i gotovo neprimjetno prihvatiti hranu s manjom količinom kuhinjske soli.

Farmakoekonomske analize dokazuju kako je ova učinkovita ujedno i najisplativija preventiva mjera od svih koje su do sada poduzimane, te donosi milijunske dolarske uštede već nakon par godina provođenja, i to uz smanjenje unosa kuhinjske soli već za 1,5 grama dnevno! Manje je više.