Kada su u liječenju hipertenzije dovoljne samo promjene životnih navika?

Odluka o načinu liječenja hipertenzije ovisi o postojećim kardiovaskularnim bolestima, prisutnosti šećerne bolesti i kronične bubrežne bolesti. Za bolesnike s prvim stadijem hipertenzije i bez komorbiditeta, ACC–AHA smjernice predviđaju izračun desetgodišnjeg rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti http://tools.acc.org/ASCVD-Risk-Estimator/. Ako je rizik razvoja kardiovaskularnih bolesti manji od 10%, razumno je implementirati samo mjere promjene životnih navika i to u razdoblju od 3 do 6 mjeseci. Za osobe koje imaju drugi stupanj hipertenzije i u dijagnozi kardiovaskularne bolesti, dijabetes ili kroničnu bubrežnu bolest, ili im je desetogodišnji rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti viši od 10%, uz promjene životnih navika treba uvesti i farmakoterapiju hipertenzije.

Što sve spada u nefarmakološke mjere liječenja hipertenzije?

Preporuka je smanjiti unos soli na manje od 1500 mg na dan, smanjiti tjelesnu težinu kod bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom ili kod pretilih, aerobno vježbanje ili vježbe s otporom u trajanju od 90 do 150 minuta tjedno, umjereni unos alkohola manje ili jednako 2 pića dnevno za muškarce ili 1 i manje za žene te povećan unos hrane bogate kalijem. Svaka od ovih mjera će smanjiti sistolički tlak za 3 do 8 mmHg i dijastolički tlak za 1 do 4 mmHg. Pacijente treba upozoriti na racionalizaciju i smanjenje upotrebe nesteroidnih antireumatika, dekongestiva i amfetamina koji se najčešće koriste u liječenju ADHD-a.