Cilj Odrediti odnos između kvalitete sna i demografskih varijabli, jutarnjeg-večernjeg tipa i sagorijevanja medicinskih sestara koje rade u smjenama.

Postupci Proveli smo presječno istraživanje sa strukturiranim upitnicima koji su se sastojali od pitanja prisilnog izbora i otvorenog tipa - Pitsburški indeks kvalitete sna (engl., Pittsburg Sleep Quality Indeks), Upitnik za određivanje jutarnjeg-večernjeg tipa (engl., Morningness-eveningness Questionnaire), i Maslachov inventar sagorijevanja (engl., Maslach Burnout Inventory). Istraživanje je provedeno u Sveučilišnoj bolnici Gazi u Ankari na 524 sestara koje su bile pozvane na sudjelovanje u istraživanju od srpnja do rujna 2008., sa stopom odaziva od 89,94% (n=483). Kako bi odredili čimbenike loše kvalitete sna koristili smo deskriptivne i inferencijalne statističke metode.

Rezultati Većina sociodemografskih varijabli nije utjecala na kvalitetu sna. Ispitanici sa slabom kvalitetom sna imali su visoke razine sagorijevanja. Većina sestara koje su pripadale tipu koji nije ni jutarnji ni večernji imale su slabu kvalitetu sna. Sestre koje su doživjele događaj koji je utjecao na kvalitetu njihova sna (P<0,001) ili ozljedu iglom ili oštrim predmetom (P=0,010) u zadnjih mjesec dana imale su slabiju kvalitetu sna. Subjektivna kvaliteta i latencija sna u večernjih tipova u modelima koji su ispitivali utjecaj sagorijevanja bile su visoke.

Zaključak Sestre koje konzistentno rade ili u jutarnjoj ili noćnoj smjeni imale su bolju kvalitetu sna nego one koje mijenjaju smjene. Potrebna su daljnja istraživanja da bi se razvile intervencije za poboljšanje kvalitete sna i smanjivanje sagorijevanja sestara koje mijenjaju smjene.

Ayten Demir Zencirci, Sümeyye Arslan