Cilj: Utvrditi učestalost sindroma burnout u kliničkih liječnika SKB-a Mostar.

Ispitanici i postupci: U istraživanje su uključena 94 ispitanika od 131 liječnika koji su radili u ustanovama obuhvaćenim istraživanjem. Oni su bili upoznati sa svrhom istraživanja te su svrstani u tri skupine specijalizacija. Prvu skupinu činili su liječnici Klinike za unutarnje bolesti i Odjela za dječje bolesti, drugu skupinu činili su liječnici Odjela za kirurgiju i Odjela za ginekologiju i porodništvo, dok su treću skupinu (CL-specijalizacije) činili liječnici Klinike za kožne i spolne bolesti, Odjela za otorinolaringologiju i Odjela za oftalmologiju. Svim ispitanicima podijeljen je anonimni upitnik za procjenu izgaranja na poslu. Upitnik se sastojao od 18 tvrdnji uz koje se nalaze brojevi od 1 do 3 od kojih 1 znači rijetko, 2 često, 3 uvijek, a zadatak ispitanika bio je zaokružiti odgovarajući broj ovisno o tome koliko ih određena tvrdnja opisuje. Uz ove tvrdnje upitnik je sadržavao podatke o mjestu zapošljavanja, godinama radnog iskustva i spolu.

Rezultati: U istraživanom uzorku ispitanici najučestalije (n = 81; 86,2%) nisu imali simptome sindroma izgaranja. Što se tiče osoba koje su imale navedene simptome svi su pripadali umjerenom intenzitetu (c²-test = 49,19; s.s. = 1; P < 0,001). Teške simptome navedenog sindroma nije imao nijedan ispitanik. Intenzitet simptoma izgaranja ispitanika nije bio značajno različit između muškog i ženskog spola (c²-test = 0,85; s.s. = 1; P = 0,355) niti se statistički značajno razlikovao ovisno o broju godina radnog staža (egzaktni test; P = 0,888). Nakon formiranja triju skupina iz sedam Klinika uključenih u istraživanje prema dosad percipiranom intenzitetu stresnih situacija nije se pokazala značajna razlika u intenzitetu simptoma izgaranja između novoformiranih skupina klinika (egzaktni test; P = 0,536). Promatrajući individualno čestice upitnika u cjelokupnom uzorku, u 5 čestica postojao je češće zaokružen visoki intenzitet simptoma izgaranja, s tim da je najučestalije prijavljen visok intenzitet simptoma bio osjećaj nemoći za promjenu nečega u poslu (c²-test = 78,04; s.s. = 14; P < 0,001).

Zaključak: Najveći broj ispitanika nema simptome sindroma burnout, a oni koji ih imaju nalaze se u umjerenoj fazi izgaranja. Nema statistički značajne razlike u učestalosti sindroma burnout između novoformiranih skupina specijalizacija.

Mladenka Vukojević, Jerko Brzica, Božo Petrov