Nalazi studije, objavljeni su u časopisu Nature Communications, imaju važne implikacije za nefrologiju, urologiju i liječenje zaraznih bolesti.

Da bi se smatrale pravim mikrobiomom, bakterijske zajednice moraju zadovoljiti specifične kriterije: stabilnost, konzistentnost i mogućnost reprodukcije u različitim uvjetima i metaboličku aktivnost. Istraživači su potvrdili sve te kriterije unutar urinarnog trakta, pokazujući da bakterije koje se nalaze u bubrezima nisu samo prolazne ili povezane s bolešću. Umjesto toga, unutar bubrega postoji stabilan mikrobni ekosustav, sposoban reagirati na liječenje antibioticima i potencijalno utjecati na stvaranje bubrežnih kamenaca kalcijevog oksalata (CaOx).

Kako bi procijenili utječe li bubrežni mikrobiom na stvaranje kamenca, istraživači su uzgojili bakterije u posebnim komorama koje simuliraju protok urina unutar bubrega. Zatim su dodali kalcij i oksalat, primarne komponente CaOx bubrežnih kamenaca.

Pokazalo se da uroprotektivna bakterija Lactobacillus crispatus i soj Escherichia coli povezan s stvaranjem kamenaca utječu na kristalizaciju CaOx ugradnjom CaOx inhibitora i promotora na različite načine.

U komorama uzgojenim E. coli, formirane su velike kristalne strukture poput kamena. Kemijske i rendgenske analize potvrdile su da su te strukture identične ljudskim bubrežnim kamencima. U komorama u kojima je L. crispatus rastao, nisu se stvarali bubrežni kamenci.

U pretkliničkim modelima, istraživači su primijetili da pretjerana uporaba antibiotika mijenja mikrobiom bubrega, pomičući ravnotežu od korisnih Lactobacillusa prema E coli koja potiče stvaranje kamenca. Ovo može objasniti zašto osobe koje dugo uzimaju antibiotike imaju veći rizik od razvoja bubrežnih kamenaca.

Znanstvenici su se također pozvali na studiju iz 2019. koja sugerira da disbioza crijevnog i urinarnog mikrobioma može biti faktor sve veće prevalencije bubrežnih kamenaca. Ta je studija istaknula Lactobacillus kao zaštitni čimbenik protiv bubrežnih kamenaca i Enterobacteriaceae kao patogene čimbenike koji doprinose stvaranju bubrežnih kamenaca.

"Ako bakterije u urinarnom traktu utječu na stvaranje bubrežnih kamenaca, vjerojatno igraju ulogu i u drugim bubrežnim bolestima", rekli su znanstvenici. Također naglasili su potrebu da se nadiđe zastarjela pretpostavka o sterilnosti urinarnog trakta.

Ovo istraživanje dovodi u pitanje tradicionalne poglede na mikrobiom urinarnog trakta i nudi nove načine za personalizirano liječenje bubrežnih kamenaca. Potrebne su daljnje studije kako bi se istražile terapije usmjerene na mikrobiom u nefrologiji i urologiji.