Lekanemab: korak naprijed u borbi protiv Alzheimerove bolesti ili prevelik rizik
14.10.2024.
Lekanemab nudi skroman učinak, a podaci o dugoročnoj sigurnosti nedostaju te će buduća istraživanja tek pokazati njegovo mjesto (kao i drugih monoklonskih protutijela usmjerenih na amiloid) u terapiji Alzheimerove bolesti, objavljeno je u e-pharmaca
Lekanemab je IgG1 monoklonsko protutijelo koje je usmjereno protiv agregiranih topivih (protofibrila) i netopivih oblika amiloida-beta (Aβ), koji je odgovoran za nastanak plakova u mozgu osoba s Alzheimerovom bolešću. Vezanjem za amiloid beta, lijek smanjuje amiloidne plakove u mozgu što moguće dovodi do usporavanja progresija bolesti.
Glavni rezultati dolaze iz kliničke studije na 1795 bolesnika s ranom Alzheimerovom bolesti koji su imali utvrđene amiloidne plakove u mozgu te simptome blagog kognitivnog oštećenja ili blage demencije. Bolesnici su primali lijek kroz 18 mjeseci, a lijek se uspoređivao s placebom. Ocjena učinka se temeljila na CDR-SB (Clinical Dementia Rating Scale Sum of Boxes) ocjenskoj ljestvici prema kojoj se ocjena u skupini na lijeku povećala za 1,21 u odnosu na 1,66 koja je zabilježena u skupini na placebu (komentar uredništva časopisa Pharmaca: ostaje upitno koliko je klinički značajna razlika od -0.45 boda). Zaključno, lekanemab je za otprilike 4-6 mjeseci usporio napredovanje bolesti u odnosu na placebo.
Najčešće nuspojave su bile reakcije povezane s infuzijom (u obliku povišenja tjelesne temperature i simptoma nalik influenci), glavobolje i ARIA (Amyloid Related Imaging Abnormalities) što podrazumijeva pojavu slikovnih abnormalnosti povezanih s amiloidom koje se vide na snimkama mozga. Iako se ARIA bilježila u većine bolesnika samo na snimkama mozga bez simptomatologije (u oko 12% bolesnika), u manjeg broja došlo je do razvoja ozbiljnih simptoma kao što su edem mozga (ARIA-E, 2.8%) i krvarenje u mozak (ARIA-H, 1.4%).
Važno je napomenuti da rezultati prve studije faze 2b koja je uključila 854 bolesnika sa blagim kognitivnim oštećenjem ili blagom demencijom uslijed Alzheimerove bolesti te dokazom beta-amiloida u mozgu, nisu bili pozitivni za primarni ishod koji je bio kliničko poboljšanje nakon 12 mjeseci terapije mjereno ljestvicom ADCOMS (Alzheimer's Disease Composite Score), razvijenom za praćenje napredovanja bolesti i mjerenje učinka liječenja u bolesnika s blažim oblikom bolesti. Kao sekundarni ishod, zabilježena je redukcija beta-amiloida u mozgu. S amiloidom povezane abnormalnosti na slikovnomprikazu mozga (ARIA; Amyloid-Related Imaging Abnormalities) zabilježene su u oko 10% bolesnika.
Lijek se primjenjuje kao intravenska infuzija svaka dva tjedna u dozi od 10 mg/kg tjelesne mase, a svaka infuzija traje otprilike 1 sat.
S obzirom na to da je u kliničkom istraživanju primjena bila kroz 18 mjeseci, nema podataka o dugoročnom učinku.
Znanstvenici koji se bave Alzheimerovom bolesti su pozdravili rezultate ispitivanja kao povijesne jer niti jedan prethodni lijek nije uvjerljivo pokazao da se temeljni mehanizam bolesti može usporiti.
Što kažu europska regulatorna tijela?
Europska agencija za lijekove je 25.07.2024. uskratila odobrenje lekanemaba uz obrazloženje da se radi o lijeku čiji učinak nije u ravnoteži s rizikom od ozbiljnih nuspojava. Najčešća nuspojava koja je zabrinula ocjenjivače EMA-e je pojava slikovnih abnormalnosti povezanih s amiloidom (ARIA). Ozbiljnost ove nuspojave, prema ocjenjivačima, zahtijeva posebno razmatranje u kontekstu (pre)malog učinka. Osim toga, Povjerstvo za humane lijekove (CHMP, od engl. Committee for Medicinal Products Human Use) Europske agencije za lijekove bilo je zabrinuto zbog činjenice da je rizik od ARIA izraženiji kod osoba koje imaju određeni oblik gena za protein apolipoprotein E (ApoE4). Rizik je najveći kod osoba s dvije kopije ApoE4 gena, za koje se zna da su pod rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti, te bi stoga vjerojatno postale kandidati za liječenje lekanemabom.
Lekanemab je 22.8.2024. odobren u Velikoj Britaniji od strane MHRA (The Medcines and Healthcare products Regulatory Agency) za primjenu u ranim stadijima Alzheimerove bolesti, nakon, kao što je navedeno u obrazloženju, temeljitog pregleda dobrobiti i rizika. Lijek je prvi lijek za Alzheimerovu bolest odobren za primjenu u Velikoj Britaniji koji pokazuje dokaze učinkovitosti u usporavanju napredovanja bolesti. Kao i kod svakog novog lijeka, odluka je donesena uz stručno znanstveno savjetovanje Povjerenstva za humane lijekove (engl. Commission on Human Medicines, CHM), neovisnog vladinog savjetodavnog tijela o koristi i riziku lekanemaba. Lijek je odobren s velikim očekivanjima kao prvi novi lijek za Alzheimerovu bolest u posljednjih 20 godina.
No, NICE (National Institute for Health and Care Excellence) je 22.8.2024. objavio nacrt smjernica za javno savjetovanje, u kojima se ne preporučuje primjena lekanemaba u okviru NHS-a jer ne predstavlja troškovno učinkovitu upotrebu ograničenih sredstava NHS-a. Neovisni odbor NICE-a pregledao je dostupne dokaze iz kliničkih ispitivanja, podatke iz stvarnog svijeta te saslušao predstavnike bolesnika i njihove njegovatelje. U nacrtu smjernica, NICE navodi da postoje značajni troškovi liječenja, uključujući dvotjedne infuzije u bolničkim uvjetima i intezivno praćenje nuspojava koje se u usporedbi s relativnom malim dobrobitima ne može smatrati posebnom vrijednosti za porezne obveznike. Konačno mišljenje NICE-a očekuje se krajem godine.
