Studija na miševima — čiji su protisti povezani s nekima pronađenima kod ljudi — pokazuje kako prehrambene sklonosti ovih nedovoljno proučenih organizama oblikuju natjecanje s drugim organizmima u mikrobiomu i utječu na imunološki odgovor domaćina.

Rad, objavljen u časopisu Cell, osvjetljava razlike između vrsta protista koji žive u crijevima i naglašava njihov utjecaj na zdravlje.

Prijašnja istraživanja su pokazala da crijevni protisti mogu aktivirati imunološke reakcije. Kod miševa, na primjer, jednostanični organizam Tritrichomonas musculis izlučuje molekulu sukcinat, koja pokreće imunološki odgovor u tankom crijevu koji se naziva imunitet tipa 2. Protist također povećava broj imunoloških stanica zvanih T helper 1 (TH1) i T helper 17 (TH17) - koje šalju signale drugim imunološkim stanicama - u debelom crijevu. Ali malo se zna o raznolikosti crijevnih protista, njihovom metabolizmu ili načinu na koji djeluju s drugim mikrobima.

Tim sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji pregledao je laboratorijske miševe kako bi otkrio koje bi vrste protista mogle živjeti u njihovim crijevima. Identificirali su vrstu sličnu T. musculisu, koju su nazvali Tritrichomonas casperi. Pretraživanje DNK podataka iz uzoraka ljudskih fecesa nagovijestilo je da bliski rođaci ove dvije vrste žive u nekim ljudima.

Eksperimenti koji su uspoređivali vrste poput T. musculis, T. casperi pokazali su da oni pokreću proizvodnju TH1 i TH17 stanica u crijevima. No novoopisana vrsta ne izlučuje sukcinat i jedini je protist crijeva miša koji ne aktivira imunitet tipa 2 u tankom crijevu.

Ovo otkriće navelo je istraživače da istraže druge razlike između vrsta. Probavni mikrobi često se oslanjaju na hranu koju jede domaćin - poput biljnih vlakana - ali mogu konzumirati i druge izvore u crijevima, uključujući sluz koju izlučuju crijevne stanice. Hranjenje miševa različitom hranom sugeriralo je da T. musculis preferira dijetalne izvore hrane, dok T. casperi voli crijevnu sluz.

Miševi sa samo T. musculisom u crijevima također su imali manje bakterija koje jedu vlakna u svojim crijevima od kontrolnih miševa bez protistične vrste, a miševi sa samo T. casperi imali su niske razine bakterija koje konzumiraju sluz. Ovo sugerira da se u svakoj niši protisti natječu s bakterijama - i obično pobjeđuju. Nadalje, istraživači su otkrili da dostupnost različitih izvora hrane, uključujući sluz, može utjecati na neke od učinaka T. musculisa na imunitet tipa 2.

Postoji mnogo stvari i načina na koje protisti mogu utjecati na crijevni ekosustav i zdravlje crijeva.