Keerat Grewal iz Sinai Healtha na Sveučilištu u Torontu i suradnici proveli su retrospektivnu populacijsku studiju bolesnika u dobi od 18 godina ili starijih s potvrđenom dijagnozom raka od 2014. do 2021. kako bi opisali korištenje hitne službe unutar 90 dana prije postavljene dijagnoze raka.

Kohorta je uključivala 651.071 pacijenta s rakom, od kojih je 35,3 posto posjetilo odjel hitne pomoći u 90 dana prije postavljene dijagnoze. Od ukupnog broja bolesnika koji su bili na hitnom prijamu 51,4 % hosipitalizirano. Istraživači su otkrili da je vjerojatnost korištenja odjela hitne pomoći prije dijagnoze raka povećana u vezi s faktorima kao što su ruralnost (omjer vjerojatnosti 1,15), prebivalište u sjevernom Ontariju (omjeri vjerojatnosti 1,14 odnosno 1,27 za sjeveroistočne i sjeverozapadne regije , naspram Toronta), i boravak u najmarginaliziranijim područjima (omjeri izgleda, 1,37 i 1,09 za materijalne resurse i stanovanje, u odnosu na najmanje marginalizirani kvartil). Izgledi za korištenje odjela hitne pomoći značajno su varirali ovisno o vrsti raka, s povećanim izgledima uočenim među bolesnicima s intrakranijalnim malignim procesom, rakom gušterače, jetre ili žučnog mjehura ili prsnog koša.

Identificirano je nekoliko skupina bolesnika za koje postoji veća vjerojatnost da će posjetiti odjel hitne pomoći unutar 90 dana prije dijagnoze raka, a tu su starije osobe koje žive na marginaliziranijim područjima i koje su iz ruralnih ili sjevernih područja, imaju komorbiditete, već su imali nekoliko vrsta raka, ili su dijagnosticirani tijekom pandemije COVID-19.