Katharina Stibrant Sunnerhagen sa Sveučilišta Gothenburgu u Švedskoj i suradanici istražili su postoji li povezanost između društvenih odrednica zdravlja i smrtnosti od moždanog udara. Analiza je uključila podatke iz lokalnih i nacionalnih registara za moždani udar u Švedskoj te Nacionalnog registra bolesnika.

Između 6.901 osoba s preboljelim moždanim udarom 25,7 % visoko obrazovanih je imalo manji rizik od smrti u odnosu na one s osnovnim obrazovanjem. Pojedinci s visokim primanjima imali su 32,3 % manji rizik od smrti u odnosu na one s niskim prihodima. Ni život u siromašnom području ni zemlja rođenja nisu značajno povezani sa smrtnošću. Uočena je povezanost veće smrtnosti sa sljedećim čimbenicima rizika: tjelesna neaktivnost, šećerna bolest tipa 2 i prekomjerna konzumacija alkohola te fibrilacije atrija. Primijećen je i odnos doze i odgovora, pri čemu su pojedinci s jednom determinantom imali 17,5 % veći rizik od smrtnosti, a oni s dvije do četiri determinante imali su 24,3 % veći rizik.

Istraživači su istaknuli da se rješavanjem ovih nejednakosti mogu značajno poboljšati ishodi u javnom zdravstvu.