Od početka pandemije bolesti izazvane koronavirusom (COVID-19) korisnici domova za starije osobe boravili su u strogoj karanteni, što je značajno utjecalo na njihov način života i zdravlje.

U ovom longitudinalnom istraživanju analizirali smo jesu li promjene u načinu života u tom razdoblju utjecale na tjelesni sastav i stanje uhranjenosti u toj specifičnoj populaciji. Sudjelovala su 24 volontera korisnika doma za starije osobe, kojima je određen nutritivni status i prevalencija osteosarkopenične pretilosti/adipoziteta (OSA) netom prije pandemijske karantene u veljači 2020. i ~15 mjeseci poslije.

Tjelesni sastav procijenjen je metodom bioelektrične impedancije BIA-ACC®. Podatci o prehrambenim navikama, gubitku tjelesne težine, općem zdravstvenom stanju i samoprocjeni zdravlja dobiveni su upitnikom Mini Nutritional Assessment (MNA), a stanje uhranjenosti procijenjeno je upitnikom MNA-Short Form. Prevalencija OSA-e bila je 58,3 % na početku i 66,6 % nakon praćenja. Rezultati su pokazali smanjenje koštanog i nemasnog tkiva te povećanje masnog tkiva tijekom razdoblja praćenja.

Značajno veći broj sudionika imao je normalan nutritivni status od onih koji su imali rizik od pothranjenosti ili su bili pothranjeni (p=0,045). Negativne promjene u tjelesnom sastavu u štićenika domova za starije osobe koji su imali dobar nutritivni status u 15-mjesečnom razdoblju praćenja, mogu se više pripisati promjenama vezanima uz dob nego posljedicama promjena načina života prouzročenih pandemijom.

Redovito praćenje tjelesnoga sastava u domovima za starije osobe može biti jedna od korisnih mjera u očuvanju zdravlja starijih osoba općenito, kao i u slučaju mogućih budućih razdoblja izolacije.

Selma Cvijetić, Irena Keser, Jasminka Z. Ilich