Hatim Kerniss iz Kliničke grupe Gesundheit Nord iz Bremena u Njemačkoj i njegovi suradnici istraživali su utjecaj izloženosti buci u gradovima na individualni rizik od ranog nastanka srčanog udara. Analiza je uključila 430 bolesnika, stanovnika gradova u dobi od 50 godina i mlađih s akutnim srčanim udarom u razdoblju od 2015. do 2023.

Istraživači su uočili povećanu učestalost izloženosti buci među osobama sa srčanim udarom u usporedbi s općom populacijom u istoj regiji. Ova je povezanost uočena i za dnevnu (65 naspram 53 %) i za noćnu (55 naspram 41 %) izloženost buci u gradovima. Značajno veća izloženost buci primijećena je kod pacijenata sa srčanim udarom i niskim rezultatom LIFE-CVD (≤ 2,5 %) u odnosu na one s visokim rezultatom LIFE-CVD (danju: 2,32 naspram 1,36; noću: 1,72 naspram 1,00). Postojala je inverzna povezanost između prosječne izloženosti buci i tradicionalne izloženosti čimbenicima rizika, koja se značajno zadržala čak i nakon prilagodbe za potencijalno neuobičajene čimbenike kao što su socioekonomski status, izloženost onečišćenju zraka i bubrežnu funkciju.

Izloženost buci je potrebno uključitiu u modele predviđanja rizika za nastanak srčanog udara jer to pomaže u točnijoj identifikaciji rizičnih pojedinaca, što ujedno znači i bolju ciljanu prevenciju srčanog udara.

Prepoznavanje buke kao čimbenika rizika razvoja srčanog udara popunjava kritičnu prazninu i naglašava potrebu razvijanja javnozdravstvenih kampanja za smanjenje zagađenja bukom u urbanim sredinama jer bi se na taj način moglo sačuvati kardiovaskularno zdravlje kod mlađih osoba.