Yiqing Wang iz Massachusetts General Hospital i Harvard Medical School u Bostonu, i njegovi suradnici iskoristili su podatke iz prospektivnog praćenja i opservacijskog proširenja studije o smanjenju događaja kod starijih osoba. Željeli su ispitali moguću povezanost uporabe antibiotika s kognitivnim starenjem kod inicijalno zdravih starijih odraslih osoba. Povezanost uporabe antibiotika tijekom prve dvije godine praćenja procijenjena je longitudinalnim promjenama u standardiziranim kompozitnim kognitivnim rezultatima i kognitivnim rezultatima specifičnim za domenu te sa slučajno klinički procijenjenom demencijom i slučajnim kognitivnim oštećenjem.

Istraživači su dokumentirali 461 demenciju i 2 576 slučajeva kognitivnog oštećenja u populaciji od 13 571 sudionika tijekom medijana od 4,7 godina nakon drugog kontrolnog posjeta. Korištenje antibiotika nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja demencije, kognitivniog oštećenja ili naknadnog pada kognitivnih rezultata u usporedbi s neupotrebom, nakon prilagodbe za sociodemografske podatke, čimbenike o načinu života, anamnezu demencije u obitelji, početnu kognitivnu funkciju i lijekove za koje se zna da utječu na kogniciju. Nisu uočene povezanosti prema kumulativnoj učestalosti uporabe antibiotika, dugotrajnoj primjeni, specifičnim klasama antibiotika (npr. beta-laktami, tetraciklini, sulfonamidi...) i podskupinama koje su definirane prema čimbenicima rizika.

Ovi rezultati pružaju sigurnost da epizodna uporaba antibiotika kod kognitivno sačuvanih starijih osoba koje žive u zajednici vjerojatno neće dovesti do budućeg oštećenja kognitivnih funkcija.