Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definira fizičku aktivnost kao oblik tjelesnog pokreta proizvedenog skeletnim mišićima, koji zahtijeva potrošnju energije uključujući aktivnosti koje se provode tijekom rada, igre, obavljanja kućanskih poslova, putovanja te bavljenja rekreativnim aktivnostima. Termin „fizička aktivnost“ ne bi se trebao fokusirati samo na „vježbanje“ kao potkategoriju usmjerenu prema održavanju kondicije jer svaki oblik fizičke aktivnosti ima zdravstvenu korist.

Koristi fizičke aktivnosti se primarno promatraju kao pozitivan učinak na fizičko zdravlje, ali se sve više fokus usmjerava i na mentalno zdravlje. Fizička aktivnost potencijalno smanjuje rizik od hipertenzije, koronarne bolesti srca, inzulta, dijabetesa i raznih vrsta karcinoma uključujući karcinom dojke i kolona, ali i depresije kao prvog u ovom kontekstu navedenog psihičkog poremećaja od strane SZO-a

Mentalno zdravlje je podložno brojnim vanjskim utjecajima. Među njima, kao i u domeni fizičkog zdravlja, vrlo bitan čimbenik je i fizička aktivnost. Fizička aktivnost može različitim mehanizmima djelovanja na patofiziološkoj, ali i psihološkoj razini, utjecati na mentalno zdravlje, a potencijalno i na rizik za razvoj različitih psihičkih poremećaja, pa čak poslužiti i kao metoda njihova liječenja.

U ovom radu prikazuje se važnost fizičke aktivnosti za opće mentalno zdravlje, kao i za pojedine psihičke poremećaje – depresiju, anksioznost i psihozu s fokusom na shizofreniju te njenu implementaciju u psihičke poremećaje. Uz mehanizme djelovanja fizičke aktivnosti na mentalno zdravlje naglasak je stavljen i na specifikacije vezane uz njeno provođenje, tj. oblik, intenzitet i trajanje.

Krešimir Melnik, Anja Ivaniš, Bojana Muačević Gal, Nika Ćurković, Katarina Dodig-Ćurković