Mentalni poremećaji jedan su od najveći javnozdravstveni izazova zbog svoje rasprostranjenosti, opterećenjem bolesti (kao i invaliditetom) te uzrokuju veliko financijsko opterećenje, što zahtijeva djelovanje politike.
Potreba za davanjem prioriteta mentalnom zdravlju u svijetu postaje sve imperativnije, naročito u svjetlu tekuće pandemije SARS CoV-2 virusa.
Više od jedna na šest osoba diljem Europske unije (EU) imale su poteškoće mentalnog zdravlja u 2016., što je otprilike 84 milijuna ljudi.
Štoviše, mentalnim poremećaji i poremećajima u ponašanju, uključujući samoozljeđivanje, pripisano je 165000 smrtnih slučajeva u 2016. godini.
Organizacija skrbi za mentalno zdravlje između pojedinih zemalja EU znatno se razlikuje.
Neke zemlje se još uvijek oslanjaju na velike psihijatrijske bolnice, dok druge temelje pružanje skrbi u okvirima same zajednice.
Potreba za davanjem prioriteta mentalnom zdravlju u svijetu postaje sve imperativnije, naročito u svjetlu tekuće pandemije SARS CoV-2 virusa.
Iz tog razloga, Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjeluje kao partner te kao voditelj radnog paketa WP2-Dissemination, u Europskoj zajedničkoj akciji, (engl. Joint Action), JA projektu u provedbi najboljih praksi s područja mentalnog zdravlja pod nazivom "JA-ImpleMENTAL".
Riječ je projektu Europske komisije koji za cilj ima potporu državama u njihovim nastojanjima da poboljšaju skrb za mentalno zdravlje s naglaskom na prijenos znanja i pilot provedbu i implementaciju dviju najboljih praksi u području transformacije sustava zaštite mentalnog zdravlja, konkretno na prijenosu i provedbi iz projekta "Mentalno zdravlje u Belgiji" , kojemu je cilj reorganizacija skrbi za mentalno zdravlje, u smislu uspostave zaštite mentalnog zdravlja u zajednici putem mobilnih timova te najbolja austrijska praksa u prevenciji suicida, tzv. "SUPRA".
Hrvatska se svojim sudjelovanjem u ovom projektu obvezala implementirati obje navedene najbolje prakse.
JA ImpleMENTAL uključuje 40 organizacija iz 21 zemlje Europske unije/Europskog gospodarskog prostora te je službeno započela 1. listopada, a trajat će 36 mjeseci (tri godine).
Početak zajedničke akcije otvorila je Stella Kyriakides, europska povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane u sklopu kick-off sastanka koji je održan 23.-24. studenog 2021. godine.
Također, uz navedene organizacije postoje 2 vanjska savjetodavna tijela Konzorcija, Odbor za politiku država članica (engl. Member State Policy Committee) i Forum dionika (Stakeholder Forum).
Odbor za politiku država članica osigurat će uključivanje nacionalnih ministarstava u provedbu odabranih najboljih praksi.
Cilj je angažirati ministarstva kao i nacionalne/regionalne kreatore politike, razmotriti i podržati pilot implementacije, procijeniti relevantnost politika i vrijednost postignuća zajedničke akcije te istražiti integraciju rezultata zajedničke akcije u sklopu nacionalnih/regionalnih politika.
Glavni zadaci zajedničke akcije su:
- Podržati uspostavu mreža za razmjenu znanja za učinkovitu provedbu najboljih praksi;
- Razumjeti i mapirati trenutnu situaciju mentalnog zdravlja i usluga mentalnog zdravlja te identificirati potrebe i nedostatke u znanju za uspostavu, poboljšanje ili povećanje međusektorskih mreža i usluga mentalnog zdravlja u zajednici koje se temelje na uspostavi mobilnih timova za pružanje intervencija u zajednici i usmjerene su na korisnike unutar zemalja sudionica;
- Razumjeti i mapirati utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje, s naglaskom na ranjive skupine i ranjive skupine u nastajanju, potonje uključujući mlade ljude i zdravstvene radnike;
- Pridonijeti stvaranju i širenju znanja o preprekama, ali i potporama za razvoj i provedbu međusektorskih usluga promicanja mentalnog zdravlja i njege usmjerenih na pacijenta/korisnika, kao i strategija prevencije samoubojstava u europskim zemljama;
- Poboljšati mentalno zdravlje i dobrobit djece, adolescenata, odraslih i starije populacije olakšavanjem njihovog pristupa skrbi, kao i promicanjem i poboljšanjem kontinuiteta, kvalitete i koherentnosti prilagođenih preventivnih, promotivnih, kurativnih i rehabilitacijskih usluga mentalnog zdravlja njihovim individualnim potrebama, osiguranim u njihovom lokalnom i društvenom okruženju;
- Povećati učinkovitost i dostupnost sustava mentalnog zdravlja;
- Interdisciplinarna suradnja kao i povećanje integracije mentalnog zdravlja u primarnu zdravstvenu zaštitu čime će se pridonijeti razvoju zdravstvenih usluga koje pružaju više usmjerenu, koordiniranu skrb osobama s (često komorbidnim) mentalnim i fizičkim zdravstvenim stanjima;
- Podržati pomak u upravljanju i organizaciji usluga mentalnog zdravlja od institucionalizirane skrbi za mentalno zdravlje prema (održivoj) uspostavi lokalnih mreža u zajednici i usmjerenih na korisnike za integrirane usluge mentalnog zdravlja u državama članicama EU-a sudionicama;
- Pridonijeti smanjenju smrtnosti od samoubojstava u Europi;
- Pridonijeti boljoj i učinkovitijoj upotrebi podataka i informacija za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju međusektorskih, u zajednici i usluga za promicanje i prevenciju mentalnog zdravlja usmjerenih na klijenta/korisnika
Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo