Cilj rada: Ispitati razlike u retinalnoj mikrocirkulaciji između osoba s višim i nižim stupnjem tjelesne osposobljenosti.

Postupci: Ispitanici su bili podijeljeni na sportaše i nesportaše. Obje skupine pristupile su dvama odvojenim mjerenjima. Prvi pregled obavljen je prije fizičkog opterećenja, a drugi neposredno nakon njega. Prvu skupinu činilo je 25 sportaša (50 očiju), a drugu 25 nesportaša (50 očiju) koji prethodno nisu bili izloženi akutnom fizičkom stresu. Sportaše definiramo kao osobe koje se najmanje 5 godina bave nekim oblikom redovite tjelesne aktivnosti u obliku treniranja nekog sporta, fitnesa, aerobnog treninga i sl. te ispunjavaju određene uvjete prema međunarodnom upitniku o tjelesnoj aktivnosti (International Physical Activity Questionnaire, IPAQ). Neki sportaši nisu bili fizički aktivni ili barem ne redovito tijekom istog razdoblja i nisu ispunjavali navedene kriterije IPAQ. Ispitanici su bili muškarci i žene u dobi između 18 i 26 godina koji nisu imali nikakvu srčano žilnu bolest, nisu uzimali lijekove koji utječu na srčano žilni sustav niti su imali ikakvu bolest očiju ili refraktivnu grešku veću od sfernog ekvivalenta +/-3 dioptrije. Prikupljanje podataka provedeno je pomoću optičke koherentne tomografske angiografi je (OCT-A).

Analizirani su sljedeći parametri: vaskularna gustoća (VG) u tri različita područja makule prema mreži ETDRS (Early Treatment Diabetic Retinopathy Study): središnja zona, unutarnja zona i puna zona; perfuzijska gustoća (PG), također u tri navedena područja; te površina fovealne avaskularne zone (FAZ). Istraživanje je uključivalo i standardiziranu anketu o tjelesnoj aktivnosti ispitanika (IPAQ) koja se ispunjavala prije samog pregleda. Fizičko opterećenje sastojalo se od standardiziranog testa ICET (incremental cycling ergometer test), koji se izvodio na stacionarnom sobnom biciklu u trajanju od 5 minuta pri zadanom opterećenju od 12 stupnjeva, nakon čega su ispitanicima izmjereni puls i saturacija. Također, prije same vježbe ispitanicima su izmjerene srčana frekvencija i saturacija u mirovanju. Za statističku obradu dobivenih podataka primijenjen je softverski sustav SPSS for Windows (verzija 13.0, SPSS Inc., Chicago, Illinois, SAD).

Rezultati: Mjerenja u bazalnim uvjetima pokazala su slične vrijednosti VGi PG između skupina. Površina FAZ bila je statistički značajno veća u skupini sportaša u usporedbi s nesportašima i u bazalnim uvjetima i nakon tjelovježbe. Nakon tjelovježbe VG i središnji PG pokazali su statistički značajno povećanje u sportaša, dok u nesportaša nije bilo razlike prije i nakon tjelovježbe.

Zaključak: Rezultati dobiveni u ovoj studiji pokazali su da sportaši imaju intenzivniju vaskularnu reakciju na vježbanje. Parametri u bazalnim uvjetima nisu pokazali značajnu razliku između dviju skupina osim za FAZ, koja je bila veća u sportaša. Značajne razlike bile su prisutne nakon treninga u drugim izmjerenim vrijednostima i ukazuju na dinamičniji vaskularni sustav u fi zički aktivnih pojedinaca.

Franjo Drežnjak, Ivan Musa, Irena Sesar, Anita Pušić Sesar, Antonio Sesar, Renato Pejić, Filip Gunarić, Ivan Merdžo